Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj grana je proizvodnje koja ima veliki potencijal za razvoj, a strukturni podaci za 2017. pokazuju da taj sektor polako, ali sigurno raste.

Broj ekoloških proizvođača u odnosu na 2016. povećan je za 13 posto, s 3564 na 4023 poljoprivrednih gospodarstava, a rastao je i broj prerađivača za 14 posto (s 312 na 357). Površina zemljišta pod ekološkom proizvodnjom također se povećala za 3,2 posto, na 96.618 hektara, što je 6,2 posto ukupno korištenoga poljoprivrednog zemljišta. "Rast proizvodnje bilježimo kod voća i maslina.

Proizvodnja povrća je na razini 2016. Bilježi se značajniji porast eko proizvodnje krumpira, uljarica, aromatskoga i ljekovitoga bilja. Proizvodnja žitarica i mahunarki nešto je niža, osim kod ječma koji bilježi rast", rekla je Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Ekološka proizvodnja agruma i grožđa u 2017. pala je za 7 i 10 posto u odnosu na 2016., a proizvodnja jagoda porasla je za 9 posto. Broj grla ekološki uzgojene stoke u solidnom je porastu.

Najveći rast od 36 posto ima uzgoj svinja (s 1083 na 1468 grla), slijedi govedarstvo s porastom od 19 posto (s 14.422 na 17.226), a pozitivan trend vidljiv je i u eko uzgoju ovaca (9%) i koza (10%).

Oštriji pad od 36% bilježi uzgoj peradi, a smanjio se i broj pčelinjih zajednica za 17 posto. "Unatoč rastu broja stoke kod goveda, svinja, ovaca i koza, bilježi se pad proizvodnje mesa, osim blagog povećanja kod govedine. Proizvodnja ekološkog mlijeka povećana je za 12%, a pala je proizvodnja jaja za više od 16 posto, zbog manje peradi", kazala je Jurišić.