Ekološki turizam uz prirodu, okoliš i baštinu uvažava i stanovništvo lokalne zajednice, njihove potrebe i želje te može donijeti nove razvojne prilike gotovo cijeloj Hrvatskoj, a posebno područjima suočenih s demografskim, ekonomskim i drugim problemima, poput hrvatskih otoka, brdskih područja, seoskih sredina i sličnih.

Poruka je to s prvog kongresa ekološkog i održivog turizma "Neodoljiva Hrvatska" koji je u utorak u Zagrebu u organizaciji tvrtke Lux promocija okupio više od sto sudionika iz različitih područja, kojima se uvodno obratio ministar turizma Darko Lorencin naglasivši da ekološki turizam uz ostalo podrazumijeva i očuvanje i zaštitu prostora kao polazišnu osnovu za razvoj i budućnost turizma.

To je definirano i u turističkoj strategiji u sklopu koje, kako je najavio, uskoro kreće izrada akcijskog plana za zeleni turizam koji će obuhvatiti ekologiju, zaštitu prirode, planiranje prostora i brojne druge segmente. Jedna od ideja koja se s tim u vezi već počela ostvarivati je certificiranje 20-ak zelenih hotela koji promoviraju održivost s korištenjem obnovljivih izvora energije, ekoloških sredstava za čišćenje, ekološki proizvedene hrane i drugog.

Cilj je da se osim hotela takvim inicijativama i poslovanju pridruže i drugi smještajni objekti, kao i da se oznaka 'zeleno' provuče praktički kroz sve hrvatske turističke proizvode jer je to i jedna od najtraženijih i rastućih kategorija u svjetskom turizmu, a Hrvatska za to ima ogromne mogućnosti, naglasio je Lorencin.

Zbog tih mogućnosti kongres je i organiziran, kazala je njegova organizatorica i direktorica tvrtke Lux promocija Sunčana Matić dodavši da je i cilj promovirati potrebu uvođenja ravnoteže između ekologije, prirode, kulture, prihoda i turizma.

Ekološki turizam naspram pogubne 'mantre' o resortima i golfu

Dora Smolčić Jurdana ispred opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu i saborskog Odbora za turizam na kongresu je istaknula da ekološki turizam podrazumijeva i održiv razvoj temeljen velikim dijelom i na očuvanom prirodnom okolišu koji je postao iznimno velika ekonomska kategorija, a u turizmu i jedan od važnijih motiva dolazaka turista.

To znači i predvidjeti te otkloniti i brojne negativne učinke turizma na prostor, okoliš i lokalnu zajednicu, što se događa kada se turizam nepravilno razvija i njime se ne upravlja, kao i investirati te promovirati specifičnosti te ponude na tržištu i među turistima kojih primjerice oko 20 posto od ukupnog broja u Hrvatskoj upoznavanje prirodnih ljepota navode kao glavni motiv dolaska.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Naglasila je i da su ekoturisti veće platežne moći, s višim obrazovanjem i znatno ekološki osvješteniji od ostalih skupina.

S tim se složio i Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner ocjenjujući kako sve što radi Hrvatska turistička zajednice (HTZ), Ministarstvo turizma i druge institucija zapravo ne vodi ka održivom turizmu nego jačanju masovnog turizma koji Hrvatskoj, kao i hoteli s pet zvjezdica, apsolutno ne trebaju te treba spriječiti njihov razvoj.

Još pogubnijim drži 'mantru' koja se sve češće čuje 'resort plus golf jednako vrhunski turizam' jer će to tek narušiti prirodnu ravnotežu pojedinih područja i neće donijeti ono što je po njemu ključno za održivost turizma, a to je njegova integracija u lokalne sredine i stanovništvo. Pritom smatra da je obiteljski smještaj, koji čini 50 posto ukupnog smještaja, zapravo jedina prava lokalno-turistički integrirana i konkurentna ponuda hrvatskog turizma mada ju se često naziva pogrdnim imenima i mnogima smeta.