Europska komisija u zimskim prognozama prognozira prigušeni rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, uz podršku izvoza i ulaganja, a u 2015. aktivnosti bi trebala poduprijeti i blago pojačana domaća potražnja.

Hrvatski realni bruto domaći proizvod (BDP) trebao bi tako porasti za 0,5 posto u 2014. godini, navode u Komisiji, čime je potvrđena procjena objavljena u sklopu redovnih jesenjih prognozi.

U 2015. godini rast BDP-a trebao bi ubrzati, na 1,2 posto, u skladu s ranijom prognozom, i to ponajprije kao rezultat blagog jačanja domaće potražnje.

Potvrđena je i ranija procjena prema kojoj je pad hrvatskog gospodarstva u 2013. procijenjen u visini 0,7 posto, pokazalo je izvješće EK.

Najveći pozitivni doprinos rastu gospodarstva trebali bi pružiti neto izvoz roba i usluga kao i ulaganja. Prognozirano jačanje ulaganja u 2014. trebalo bi biti predvođeno državnim sektorom, uz pretpostavku povećanog korištenja sredstava iz fondova EU-a.

Hrvatski izvoz trebao bi po ocjeni Komisije imati koristi od postupnog gospodarskog oporavka u EU, premda će one biti ograničene zbog relativno nepovoljnijeg razvoja situacije u Italiji i Sloveniji, koje su među najvećim trgovinskih partnerima RH.

Negativan doprinos rastu gospodarstva u 2014. pružit će osobna potrošnja, zbog pogoršanja situacije na tržištu rada i nastavljenog razduživanja kućanstava, procjenjuje EK.

Donekle će pritisak na osobnu potrošnju ublažiti niska razina inflacije, koja bi ove godine trebala iznositi 1,3 posto i blago ubrzati u 2015., na 1,5 posto. U jesenjim prognozama EK je procijenila inflaciju na 1,8 posto u 2014., te na dva posto u 2015.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Slaba gospodarska aktivnost po njihovoj je ocjeni na dobrom putu da dovede do stagnacije zapošljavanja u ovoj godini, nakon čega bi u 2015. trebalo uslijediti blago poboljšanje. EK očekuje da će se stopa nezaposlenosti u RH stabilizirati u 2014. na oko 17,6 posto, a u 2015. se blago smanjiti, na 17,2 posto.

Među rizicima za slabljenje gospodarske aktivnosti Komisija izdvaja ojačale konkurentske pritiske nakon ulaska RH u Europsku uniju koji se već očituju u nekim sektorima industrije, poput sektora maloprodaje. Navode i da bi mogla potrajati obnova trgovinskih tijekova pogođenih izlaskom RH iz CEFTA-e. Moguće rizike za rast vide i u daljnjem padu kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva.

Proračunski bi manjak prema prognozama Komisije ipak trebao biti smanjen, i to zahvaljujući jednokratnim učincima, posebno tranferu dijela sredstava iz drugog mirovinskog stupa u prvi stup u iduće dvije godine.

U 2014. deficit bi se tako trebao smanjiti na 5,4 posto BDP-a, s procijenjenih šest posto u prošloj godini. Dodatno smanjenje očekuje se u 2015. kada bi trebao biti smanjen na 4,8 posto BDP-a.

S druge strane, EK prognozira da će u navedenom razdoblju državni dug RH biti povećan temeljem tvrdokorno visokih deficita i prigušenog rasta nominalnog BDP-a. U 2014. bi tako trebao dosegnuti 67,4 posto BDP-a a u 2015. porasti na 68,7 posto, nakon što je za 2013. procijenjen u visini 64,9 posto BDP-a, pokazale su najnovije prognoze Komisije.