Gospodarska klima u Hrvatskoj u srpnju je dodatno pogoršana, a blago je pogoršana i na razini 28 država Europske unije, dok je u eurozoni ostala više-manje nepromijenjena, objavila je u srijedu Europska komisija.
Gospodarska klima u Hrvatskoj u srpnju je dodatno pogoršana, a blago je pogoršana i na razini 28 država Europske unije, dok je u eurozoni ostala više-manje nepromijenjena, objavila je u srijedu Europska komisija.
U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI) u srpnju smanjen na 108,1 bod, nasuprot 111,2 boda u prethodnom mjesecu i 112,1 bod u svibnju.
Gospodarska klima u Hrvatskoj u srpnju je dodatno pogoršana, a blago je pogoršana i na razini 28 država Europske unije, dok je u eurozoni ostala više-manje nepromijenjena, objavila je u srijedu Europska komisija.
U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime (ESI) u srpnju smanjen na 108,1 bod, nasuprot 111,2 boda u prethodnom mjesecu i 112,1 bod u svibnju.
U 28-članom EU smanjen je za 0,6 indeksnih bodova, na 105,8 bodova, dok je u eurozoni uvećan za 0,1 indeksni bod, na 102,2 boda, objavila je Europska komisija.
U Hrvatskoj je pogoršanje ekonomske klime zabilježeno u segmentu usluga, maloprodaje i potrošača. Najizrazitije pogoršanje pritom bilježi sektor usluga, uz pad odgovarajućeg indeksa s 5,6 na 2 boda. Slijedi segment potrošača, čiji je indeks smanjen na minus 37,4 boda, s lipanjskih minus 34,3 boda, te sektor maloprodaje, uz pad indeksa na minus 3,1 bod, s minus 2,7 bodova.
Blago poboljšanje zabilježeno je, pak, u segmentu industrije, u kojem je ESI iznosio minus 1,4 boda, nasuprot minus 1,8 bodova u prethodnom mjesecu. Nepromijenjeno ozračje ostalo je u sektoru graditeljstva, uz odgovarajući indeks od minus 33,9 bodova, nasuprot minus 34 boda.
Pad indeksa ekonomske klime na razini EU-a najvećim se dijelom pripisuje pogoršanjima ozračja u dvama najvećim gospodarstvima koja nisu u eurozoni – Velikoj Britaniji i Poljskoj. Odgovarajući indeks u Britaniji smanjen je za 3,3 boda, na 117,4 boda, a u Poljskoj za 0,9 bodova, na 97,8 bodova.
Promatrano po segmentima, pogoršanje u EU-u u cjelini proizlazi iz toga što je ozračje u segmentu industrije uglavnom ostalo nepromijenjeno, nasuprot poboljšanju u industrijskom segmentu eurozone, uz rast odgovarajućeg ESI-ja za 0,5 bodova, navodi se izvješću Europske komisije.
Među najvećih pet gospodarstava eurozone ESI je smanjen u njih dva. U Njemačkoj za 0,5 bodova, na 106 bodova, a u Španjolskoj za 0,6 bodova, na 103,5 bodova. Rast ESI-ja zabilježen je u Francuskoj, Italiji i Nizozemskoj. Pritom je najviše porastao u Italiji, za 1,6 bodova, na 101,9 bodova, a slijede Francuska, s rastom ESI-a za 0,5 bodova, na 95,8 bodova, te Nizozemska, čiji je indeks porastao za 0,4 boda, na 101,7 bodova.
EK objavila je danas i indeks poslovne klime (BCI) za 18-članu eurozonu, koji je pokazao blagi pad u srpnju od 0,04 indeksnih bodova, na plus 0,17 bodova.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu