Planirajući prvi izlazak države na međunarodno tržište obveznica, u Ministarstvu financija su u tempiranju trenutka vodili računa i o tajmingu sjednice Europske centralne banke (ECB) na kojoj se trebalo odlučivati o daljnjem monetarnom popuštanju kroz početak programa otkupa obveznica.

Jer bildanjem ponude eura izgledan je i jeftiniji novac u zaduživanju na europskom tržištu. Drama sa švicarskim frankom i odgovor švicarske monetarne vlasti koji je uslijedio i prije te prevažne sjednice uvelike je zasjenila druge posredne utjecaje ECB-ove odluke, ali ministar je rado dočekao tu 'utješnu' nagradu. Pa je malo i pretjerao rekavši kako je "povoljnije zaduživanje i glavni razlog našeg ulaska u EU". Hrvatska će za koji tjedan testirati te uvjete, a kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo financija konačno je odabralo i kvartet međunarodnih bankarskih grupacija koje bi trebale osigurati što povoljniju cijenu skorog izdanja euroobveznica. U savjetničkom timu ovaj put nema Deutsche Bank; izdanje će voditi investicijski bankari JP Morgana, Barclaysa, Unicredita i Erstea. Prema najavama iz Katančićeve, novim se obveznicama cilja prikupiti između 1 i 1,25 milijardi eura. No, zbog očekivanog utjecaja ECB-ove odluke na pad prinosa ino-izdanja brzorastućih tržišta, kao i pad 'core' prinosa, ukupno bi izdanje moglo i premašiti taj iznos, smatraju analitičari Hypo Alpe Adria banke.

Njihova je procjena da bi prinos koji će Hrvatska platiti investitorima u izdanju očekivane ročnosti od 10 godina mogao biti u rasponu između 3,75 i 4 posto. Iako se početak ECB-ova programa koji predviđa mjesečne otkupe na razini 60 milijardi eura očekuje tek u ožujku, tržišta su već reagirala padom prinosa na obveznice. Cijena duga posebice je porasla perifernim članicama eurozone (od Grčke do Italije, Španjolske), ali pad premije rizika zabilježen je i kod većine članica EU koje nisu dio eurozone. Prinosi na hrvatski 10-godišnji dug, međutim, jedva da su se pomaknuli nakon ECB-ova sastanka; u petak su ostali na 3,75 posto. I na tjednoj razini pomak je bio tek simboličan (0,27 postotnih bodova). A imajući u vidu blagi pad referetnog prinosa na njemačke obveznice, zadržavanje u našem slučaju znači i blagi porast premije rizika. Više od neutralnog utjecaja teško će imati i najnovija revizija kreditnog rejtinga Hrvatske kojom se u petak oglasio Standard & Poor's. Ta je bonitetna agencija Hrvatskoj zadržala dosadašnje ocjene neinvesticijskog ranga i stabilnih izgleda.

Ukratko, prilike za poboljšanje rejtinga ili rizike za pogoršanje smatraju podjednakim, tj. uravnoteženim. S jedne strane prilike vide u srednjoročnim EU investicijskim programima, a s druge kao uteg ističu stagnantno reformsko okruženje koje "nastavlja kočiti gospodarski rast, a baca i sumnju na dugoročnu održivost javnih financija zemlje". Iako za drugu polovicu ove godine Hrvatskoj napokon predviđaju izlazak iz recesije, na razini godine njihova je prognoza za 2015. nulta stopa rasta BDP-a, što je ujedno i lošije u odnosu na većinu međunarodnih institucija. No, dok su u pogledu ovogodišnje stope rasta BDP-a prognoze postavili i niže, mnogi će reći kako su razinu javnog duga podcijenili. U odnosu na ovih dana objavljene usporedne Eurostatove podatke, prema kojim smo potkraj rujna bili na 78 posto BDP-a, procjenjuje se da je razina javnog duga već do kraja 2014. dosegnula oko 81 posto (bez HBOR-a i dijela dugova u sustavu zdravstva), a ove se godine očekuje daljnji rast.

Određenim porastom javnog duga zacijelo će rezultirati i skoro izdanje euroobveznica. Točnije, nakon što je početkom siječnja iz lanjskih 'zaliha' isplaćena dospjela euroobveznica u iznosu 750 milijuna eura, novo izdanje neće povećati razinu duga samo ako se iz novca od tih obveznica isplati čak 700 milijuna eura vrijedno posebno izdanje deviznih trezorskih zapisa koji na naplatu stižu sredinom veljače. No, budući da je 2015. izborna godina, pitanje je hoće li Vlada te zapise refinancirati novima ili će ići na iskup. Kako god bilo, Hrvatska ide pred investitore s ne baš jakim makroekonomskim adutima i javnim financijama za koje i u S&P-u izražavaju sumnju u dugoročnu održivost.

"Deficit opće države prema međunarodno usporedivim standardima (ESA2010), koji uključuje i dospjele neotplaćene obveze za 2014. će vjarojatno premašiti pet posto BDP-a", procjenjuje Ante Žigman, član Povjerenstva za fiskalnu politiku. I prošla je godina, kaže pokazala slabosti vezane uz korištenje europske fondove. Promatrajući njihov ekonomski utjecaj, EU fondovi su nam lani bili u deficitu za oko 0,5 posto BDP-a ili oko 1,6-1,7 milijardi kuna. 'Plus' od 88 milijuna eura o kojemu na relaciji s EU govori ministar Branko Grčić je samo na novčanom tijeku, ali on uključuje i novac koji stoji tamo negdje na deviznim računima.