Kriza u nakladničkoj branši, visoka cijena e-čitača i tableta, potreba sklapanja novih autorskih ugovora, relativno mala ponuda te opterećenje e-knjige sa 25 posto PDV-a, čega je papirnata knjiga oslobođena, glavne su zapreke razvoju tržišta e-knjiga u Hrvatskoj. Tek kad se one otklone moći ćemo govoriti o revoluciji e-knjige, smatra Mišo Nejašmić, direktor izdavačke kuće Jesenski i Turk, koji drži da bi se to moglo dogoditi tek za dvije do četiri godine. Na domaćem tržištu postoje dvije, odnosno tri e-knjižare. Prvu, TookBook, prije dvije godine pokrenuo je Marin Maletić, vlasnik tvrtke Lamaro. S njim u suradnji svoju e-knjižaru razvio je Vipnet, dok je Hrvatski telekom prije nešto više od godinu dana pokrenuo svoju platformu za prodaju elektroničkih knjiga, Planet9.
Problem autorskih prava
TookBook surađuje sa 15-ak izdavača, od kojih su najaktivniji Fraktura, Jesenski i Turk, Durieux, Bulaja, Znanje i Mozaik. Planet9 pak surađuje s više od 25 hrvatskih nakladnika. Jesenski i Turk jedan je od aktivnih e-nakladnika, godišnje plasira 80 e-naslova. Direktor Nejašmić objašnjava kako domaći nakladnici nikad neće imati vlastite portale za prodaju e-knjiga jer su platforme za takvu prodaju preskupe. Da bi se e-prodaja nakladnicima isplatila, kaže, svaka knjižara morala bi imati minimalno četiri-pet tisuća naslova u e-formatu (sada je na tržištu oko 750 hrvatskih naslova) te bi se prodaja e-čitača trebala mjeriti u desecima tisuća. A prodaja pojedinog e-naslova sada se mjeri u desecima. Tek se besplatni primjerci prodaju u većem broju, stotinjak po naslovu, tvrdi Nejašmić. Sličnog je mišljenja i Neven Antičević, direktor Algoritma: “Prevelika kriza vlada u branši da bi se investiralo u nešto što ne osigurava povrat”. Ulaganje u digitalizaciju, smatra Antičević, i nije tako velik trošak u usporedbi s obnovom autorskih prava. Zbog bojazni od ilegalnoga skidanja knjiga s interneta strani autori, naime, traže velik dio kolača, što u konačnici izjednačava trošak e-knjige s papirnatom. Navodi i slabu kupovnu moć građana, zbog čega je prodaja e-čitača u Hrvatskoj još mala. Ipak, i Nejašmić i Antičević smatraju da će se s oporavkom gospodarstva poboljšati stanje na tržištu e-knjiga. Nadaju se i ukidanju PDV-a na e-knjige, subvencijama na e-izdanja, kao i većim ulaganjima u izdavanje e-udžbenika. “Tek ćemo tada moći govoriti o nekoj ekonomiji. Zasad je to naš zalog za budućnost”, ističe Nejašmić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.još jedan element koči razvoj tržišta e-knjiga u Hrvatskoj. zbog pitanja autorskih prava nije moguće kreditnom karticom iz Hrvatske kupiti knjigu na npr. na Amazonu ili Reader Storeu, što znači da su kupci iz Hrvatske osuđeni na e-knjige koje su dostupne u Hrvatskoj ili na nabavu raznih pdf verzija što je zapravo piratstvo, a i tehnološki je puno lošije nego prava izdanja e-knjiga. koliko sam vidio Planet9 je u tome napravio velik korak naprijed jer se tamo sada može nabaviti puno engleskih naslova pa tek sada uopće ima smisla nabavljati e-čitač u Hrvatskoj. s druge strane iz osobnog iskustva mogu reći da je mogućnost nošenja cijele biblioteke u formatu jedne bilježnice ogroman tehnološki napredak, po meni značajniji i od razvoja smartphoneova.
Vrlo interesantan članak o temi o kojoj sam do sada jako malo znao. Mislim da velika budućnost čeka onoga ko na pravi način prepozna važnost e-knjige. Svaka čast novinarki, jako poučno i informativno!!
Uključite se u raspravu