U studenome pokrivenost uvoza izvozom dosegnula je najvišu razinu u 2006. godini, od 55,6 posto, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od jedanaest lanjskih mjeseci pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 47,3 posto. Do studenoga izvezeno je roba u vrijednosti od 9,3 milijarde američkih dolara, 17,2 posto više nego prethodne godine, dok je uvezeno 19,6 milijardi dolara ili 15,1 posto više. U kunskim iznosima izvoz je iznosio 54,5 milijarde kuna i bio je za 15,6 posto viši na godišnjoj razini, dok je uvoz rastao stopom od 13,5 posto i iznosio je 114,7 milijardi kuna. Na povećanje vrijednosti plasiranih roba u inozemstvo tijekom promatranog razdoblja utjecalo je povećanje vrijednosti izvezenih energenata, nafte i naftnih derivata za 16,5 posto, te plina za 70 posto. Pozitivan trend u izvozu bilježi i brodograđevna industrija, gotovo 30 posto na godišnjoj razini, te izvoz hrane i živih životinja na inozemna tržišta, koji je bio veći za 35,6 posto. Tomu su, pak, najviše pridonijeli proizvođači šećera, koji su povećali izvoz za gotovo 26 posto, a iznenađujuće raste i izvoz kave, čaja, kakaa i začina, i to za 94 posto. Što se uvoza tiče, uz naftu i naftne derivate, čija je vrijednost povećana za više od 23 posto, značajan porast bilježi se i dalje kod uvoza automobila. Do konca studenoga uvezeno je automobila u vrijednosti od 1,8 milijardi dolara, što je za 15,1 posto više nego u istom razdoblju 2005. godine. Italija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner, a natprosječan porast s glavnih tržišta i dalje se bilježi u odnosima s Kinom, koja je po vrijednosti roba koje plasira na hrvatsko tržište na šestom mjestu, nakon Italije, Njemačke, Rusije, Slovenije i Austrije. Vrijednost uvoza iz Kine je u jedanaest lanjskih mjeseci prešla 1 milijardu USD, a porast je na godišnjoj razini iznosio 30 posto. Hrvatska je na kinesko tržište istodobno izvoz povećala za 60 posto, no on je iznosio tek 13,5 milijuna dolara.