Očekivani ukupni prirod kukuruza, šećerne repe, suncokreta i soje u Hrvatskoj će u 2013. biti veći nego u godini prije, pri čemu se najveći rast očekuje kod kukuruza i šećerne repe, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o očekivanim prirodima kasnih usjeva sa stanjem početkom rujna ove godine.

Po prvim statističkim procjenama, u ovoj se godini očekuje ukupni prirod kukuruza od 1,98 milijuna tona, što je za 53 posto više nego prošle godine kada je urod kukuruza bio nešto veći od 1,29 milijuna tona.

Na prošlogodišnji je urod kasnih usjeva uvelike utjecala suša zbog čega su prinosi znatnije pali, primjerice urod kukuruza lani je bio za četvrtinu manji nego 2011. godine.

Potvrđuju to i statistički podaci o prinosu po hektaru, pa je tako prosječan prinos kukuruza prošle godine bio 4,3 tone po hektaru, dok se ove godine procjenjuje na 6,6 tona.

Rast priroda za 13 posto ove se godine očekuje kod šećerne repe za koju prve procjene govore o prirodu od ukupno 1,04 milijuna tona te prosječnom prinosu po hektaru od 52 tone. Prošle je godine, po konačnim podacima DZS-a, prosječan prinos šećerne repe bio 39,1 tonu po hektaru, a ukupna je proizvodnja bila 919 tisuća tona.

Prve su procjene DZS-a da će ovogodišnji urod suncokreta biti za 7 posto veći od ostvarenog prošlogodišnjeg priroda. Ove se godine očekuje urod suncokreta od 96 tisuća tona, ili 2,4 tone po hektaru, dok je prošle godine uz prosječan prinos od 2,7 tona po hektaru ukupan prirod bio 90 tisuća tona.

Po podacima DZS-a, u ovoj se godini očekuje i povećani urod soje i to za 2 posto, odnosno urod od 99 tisuća tona ili prosječno 2 tone po hektaru. Prošle je godine ukupni urod soje bio 97 tisuća tona, ili prosječno 1,8 tona po hektaru.

Iz DZS-a u priopćenju o ranim procjenama važnijih kasnih usjeva napominju kako su oni dani sa stanjem 1. rujna, dok su ratarski usjevi još u polju i iskazuju se kao realan prirod kojim će se raspolagati nakon završetka žetve s određenom vlažnosti zrna i nakon odbitka svih gubitaka nastalih tijekom žetve.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe