Pod posebnom je ekološkom zaštitom gotovo polovica hrvatskoga teritorija (47 posto), a i prema novom Zakonu o zaštiti prirode, koji je u saborskoj proceduri,  taj će se postotak zadržati na visokih 37 posto, što će i dalje ograničavati velike infrastrukturne projekte.

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG) upozoravaju na to da je situacija neodrživa za cjelokukpni razvoj države, posebice građevinskoga sektora. Građevinari optužuju Vladu da je provela samo ograničenu javnu raspravu o tom zakonu i da svoje nisu mogli reći mnogi koji su uključeni u tu problematiku. "Na ovaj način sami sebi vežemo ruke. Kako ćemo, primjerice, sagraditi riječku nizinsku prugu, koja nam je prijeko potrebna, ako je više od 80 posto Primorsko-goranske županije pod zaštitom? Hrvatska ulazi u Europsku uniju, a člankom 244. novog zakona predviđeno je da se za svaki zahvat u infrastrukturu u zaštićenom području mora tražiti odobrenje Europske komisije. Taj proces traje prosječno tri godine. Jesmo li spremni sve zaustaviti na najmanje tri godine", pita se Zvonimir Sever, predsjednik HKIG-a.

U Komori objašnjavaju da europske zemlje imaju nacionalne ekološke mreže od prosječno 17,5 posto teritorija, a čak i u EU preporučuje se razina od 20-ak posto. Kao nelogičnost u Komori ističu primjer rijeke Drave, koja je cijelim svojim tokom ušla u ekološku mrežu. S druge strane, zemlje poput Austrije i Slovenije na Dravi su zaštitile samo određena područja koja su po nečemu specifična. Ovakav opseg mreže zaštićenih područja, tzv. Natura 2000, kojih u EU ima 26 tisuća, upozoravaju inženjeri građevine, ograničit će mogućnost zahvata na vodenim tokovima kojima bi se spriječile poplave i suše, što je velik problem za domaću poljoprivredu. "Primjena ovog zakona značit će zaustavljanje svih većih infrastrukturnih, energetskih, industrijskih i turističkih projekata u Hrvatskoj.

Upravo na tim projektima hrvatske tvrtke mogu ostvariti prevladavajući udio u ukupnoj vrijednosti investicije. Posljedice primjene ovakvih zakonskih rješenja bit će devastirajuće za graditeljski sektor: na Zavod za zapošljavanje bit će potjeran velik broj hrvatskih građana, dok će stručni mladi kadar biti prisiljen na odlazak u inozemstvo", navodi Sever. U Komori inženjera ističu da se oni ne protive ekološkoj zaštiti teritorija, no traže da se primjenjuju europski kriteriji. Održivi razvoj Hrvatske od vitalna je interesa za sve njezine građane, no postavlja se pitanje hoće li građani moći izdržati ovakav prijedlog, kažu u Komori građevinskih inženjera.