Medijski interes za aktualno restrukturiranje i privatizaciju hrvatske brodogradnje nije ostao bez povratne informacije. Inicijalni interesi potencijalnih partnera iz inozemstva uslijedili su na adrese brodogradilišta ubrzo nakon najave potpredsjednika Vlade Damira Polančeca da se ove godine pokreće privatizacija dvaju škverova – Uljanika iz Pule i Kraljevice. Hrvatskim predstavnicima javili su se zainteresirani iz jednog velikog europskog brodograđevnog sustava te predstavnici druge europske renomirane kompanije koja proizvodi brodske opreme, ističe upućeni izvor Poslovnog dnevnika, ne želeći precizirati imena zainteresiranih investitora za ulaganje u hrvatska brodogradilišta jer bi time narušio anonimnost, ali i moguće pregovaračke izglede brodogradnje u delikatnom trenutku u kojem se upravo nalazi taj industrijski sektor.

Interes iz Koreje
Europljani nisu jedini koji se javljaju tražeći više informacija o privatizacijskom procesu. Interes je prisutan iz srodnih sustava drugih areala tako da inicijativa Korejaca iz STX-a, koji su navodno prije više mjeseci posjetili Kraljevicu i riječki 3. maj, najavivši da žele kročiti u vlasničku strukturu ako ne u svih pet, onda barem u jedno brodogradilište, nije ni jedina, a ni najrelevantnija, objašnjava neslužbeno naš izvor. Za sada je riječ o inicijalnim kontaktima, čiji je sadržaj uglavnom orijentiran na prikupljanje informacija o najavi privatizacije pa više detalja u ovom trenutku i nije poznato, ali, ističe naš izvor, vrlo je vjerojatno da bi se dogovori realizirali u posve kratkom roku kada bi se pojavio ozbiljan partner koji bi inicirao razgovore s predstavnicima hrvatske Vlade vezano uz privatizaciju brodogradilišta. Sada se dovršavaju modifikacije na individualnim planovima restrukturiranja u svakom škveru. Planovi moraju biti predani Ministarstvu gospodarstva do 12. travnja. Potom će ih administracija Ministarstva dalje dotjerivati i koncem mjeseca odaslati AZTN-u, a Agencija potom dostaviti predstavnicima EK. Tek nakon njihove evaluacije hrvatska će brodogradilišta znati svoju sudbinu: ostaju li na tržištu poslovati prema predloženim planovima za budućnost, ili neko od tih brodogradilišta ide u likvidaciju ili pak u spajanje s većim, geografski bliskim brodograđevnim sustavom. Izvor Poslovnog dnevnika navodi kako su naputci što su ih dobivale uprave škverova vezano uz modifikacije koje moraju napraviti mahom bili usmjereni na metodologiju izrade tih planova. Prisutno je dosta nepoznanica vezanih uz propise prema kojima ti planovi moraju biti napravljeni tako da će uslijediti još nekoliko pravnih vještačenja i intervencija u tom dijelu rada na planovima. Sam sadržaj individualnih planova neće se bitnije mijenjati kada je riječ o poznatoj orijentaciji svakog škvera na tržišne niše.

Fleksibilnost planova
Međutim, kako se za godinu dana konstelacija može iz temelja promijeniti bitno je u individualnim planovima osigurati element fleksibilnosti kako bi se mogao akomodirati potencijalnim tržišnim mijenama. Ako je škver primjerice zacrtao gradnju broda za prijevoz automobila koja je sada isplativa, to znači da se škveru mora osigurati manevarski prostor da za godinu ili dvije dana može umjesto njih graditi putničke ili druge brodove ako tada budu isplativiji za škver, a gradnje brodova za prijevoz automobila pojeftine. Cilj je individualnih planova da brodogradilištima, nakon ovogodišnje posljednje sanacije, jamče rentabilno tržišno poslovanje. To će pokazati ugovoreni poslovi na novogradnjama kao i kalkulacije koje su napravile uprave.

Sindikati: Neka i radnici sudjeluju u privatizaciji

“Ako prijedlozi planova restrukturiranja brodogradilišta odu u Zagreb bez prethodnog dogovora sa sindikatima, onda ću, kao predsjednik HUS-a i član Povjerenstva za restrukturiranje brodogradnje, tražiti da se ne raspravlja o planovima u izradi kojih nismo sudjelovali”, kazao je Ozren Matijašević na jučerašnjoj konferenciji za novinare koordinacije HUS-ovih sindikata. “Mi smo za privatizaciju, ali na način da brodogradnja kao strateška grana ostane u hrvatskim rukama tako što će se involvirati radnici, lokalna uprava, kooperanti te oko 40 tisuća proizvođača brodske opreme”, kazao je Matijašević.
(S. Livajić)