EN DE

Dva puta manje zanimanje za znanost u ‘novoj’ Uniji

Autor: Poslovni.hr
04. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Eurobarometrovo istraživanje pokazuje raspon od 80 posto zainteresiranih za vijesti iz znanosti u Švedskoj do samo 24 posto u Bugarskoj

Javnost u starim zemljama članicama EU općenito je otvorena prema vijestima iz znanosti koje zanimaju 62 posto njihovih stanovnika, dok u novim zemljama članicama koje su u EU ušle 2004. i poslije taj interes iznosi samo 38 posto, priopćila je jučer Europska komisija. Novo ispitivanje Eurobarometra o znanosti u medijima pokazalo je da se ta razlika kreće od 80 posto zainteresiranih u Švedskoj do samo 24 posto u Bugarskoj. Razlike postoje i u tematici. U novim zemljama članicama javnost više zanimaju informacijske tehnologije i svemir, a u starim medicina, zaštita okoliša i energetika. Rezultati ispitivanja predstavljeni su na Prvom europskom forumu o znanstvenom novinarstvu koji se u jučer i danas održava u Barceloni. “Toliko toga što se radi u znanosti ima izravan utjecaj na naše svakodnevne živote pa je važno da javnost za to može saznati i da bude u doticaju sa znanstvenicima”, rekao je na konferenciji europski povjerenik za znanost i istraživanja Janez Potočnik. “Mediji imaju iznimno znatnu ulogu u tome, i u informiranju ljudi o razvoju znanosti i u oblikovanju percepcije znanstvenika i njihova rada u društvu”, dodao je. Ispitivanje je pokazalo da su Europljani uglavnom zadovoljni načinom na koji je znanost predstavljena u medijima. Ipak, broj nezadovoljnih, njih 24 posto, nije zanemariv, a tomu treba dodati i 20 posto ispitanika koji o tome nisu imali mišljenje. Većina ispitanika izjavila je da znanstvene informacije koje dobivaju u medijima smatra pouzdanim, objektivnim, korisnim, raznovrsnim i dovoljno vizualnim. Polovica je, međutim, prigovorila da su im znanstvene teme teško razumljive, da ih se ne tiču i da im nisu zanimljive. Također bi većina radije da im znanstvene informacije prenose sami znanstvenici, a ne novinari, i to u obliku kratkih vijesti, a ne dugih detaljnih članaka. Najpopularniji medij kojemu se najviše vjeruje kada je riječ o informacijama o znanosti je televizija, pri čemu prednost imaju tradicionalni, a ne tematski televizijski kanali. Gotovo svaki drugi ispitanik rekao je kako čita znanstvene članke u novinama i časopisima, a trećina ih prati na radiju i Internetu.
(H)

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi




Javnost u starim zemljama članicama EU općenito je otvorena prema vijestima iz znanosti koje zanimaju 62 posto njihovih stanovnika, dok u novim zemljama članicama koje su u EU ušle 2004. i poslije taj interes iznosi samo 38 posto, priopćila je jučer Europska komisija. Novo ispitivanje Eurobarometra o znanosti u medijima pokazalo je da se ta razlika kreće od 80 posto zainteresiranih u Švedskoj do samo 24 posto u Bugarskoj. Razlike postoje i u tematici. U novim zemljama članicama javnost više zanimaju informacijske tehnologije i svemir, a u starim medicina, zaštita okoliša i energetika. Rezultati ispitivanja predstavljeni su na Prvom europskom forumu o znanstvenom novinarstvu koji se u jučer i danas održava u Barceloni. “Toliko toga što se radi u znanosti ima izravan utjecaj na naše svakodnevne živote pa je važno da javnost za to može saznati i da bude u doticaju sa znanstvenicima”, rekao je na konferenciji europski povjerenik za znanost i istraživanja Janez Potočnik. “Mediji imaju iznimno znatnu ulogu u tome, i u informiranju ljudi o razvoju znanosti i u oblikovanju percepcije znanstvenika i njihova rada u društvu”, dodao je. Ispitivanje je pokazalo da su Europljani uglavnom zadovoljni načinom na koji je znanost predstavljena u medijima. Ipak, broj nezadovoljnih, njih 24 posto, nije zanemariv, a tomu treba dodati i 20 posto ispitanika koji o tome nisu imali mišljenje. Većina ispitanika izjavila je da znanstvene informacije koje dobivaju u medijima smatra pouzdanim, objektivnim, korisnim, raznovrsnim i dovoljno vizualnim. Polovica je, međutim, prigovorila da su im znanstvene teme teško razumljive, da ih se ne tiču i da im nisu zanimljive. Također bi većina radije da im znanstvene informacije prenose sami znanstvenici, a ne novinari, i to u obliku kratkih vijesti, a ne dugih detaljnih članaka. Najpopularniji medij kojemu se najviše vjeruje kada je riječ o informacijama o znanosti je televizija, pri čemu prednost imaju tradicionalni, a ne tematski televizijski kanali. Gotovo svaki drugi ispitanik rekao je kako čita znanstvene članke u novinama i časopisima, a trećina ih prati na radiju i Internetu.
(H)




Autor: Poslovni.hr
04. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close