Nakon afere Maestro Vedranu Duvnjaku povjeren je zadatak da kao posljednji predsjednik preustroji Fond za privatizaciju. U prvom intervju u gotovo godinu dana koliko je na čelu HFP-a otkriva zašto taj proces još nije počeo te priznaje kako je i sam imao posve drukčiju percepciju Fonda. Uvjerio se pak da ondje ništa nije jednostavno kako se izvana čini. Nije zadovoljan brzinom promjena u HFP-u, ali je i začuđen što od njegova dolaska ništa što je poduzeo nije izazvalo toliku medijsku pozornost kao najam spornog luksuznog Audija, što mu je priskrbilo etiketu rastrošnog šefa HFP-a.

Žalite li sada zbog tog poteza?
Kao prvo, prava slika o ‘rastrošnosti’ Fonda vidi se iz brojki – ukupni operativni trošak poslovanja HFP-a u 2007. bio je 67,6 mil. kuna, a u 2008. je za 25 posto manji, 51,7 mil. kuna. Kao drugo, Fond ima star vozni park, samo četiri od 10 automobila su u voznom stanju, a financijskim planom nije bila predviđena kupnja automobila. Iako nije obveza, auto je unajmljen postupkom javne nabave. Svjestan sam činjenice da je HFP pod budnim okom javnosti i ima negativnu percepciju, pa inzistiram na transparentnosti i tamo gdje se to od nas ne traži. Kako smo zbog pripreme postupka privatizacije brodogradilišta morali češće putovati, unajmili smo vozilo na mjesec dana, a zbog potrebe, najam je produžen za jedan mjesec. Pokrenuo sam brojne promjene u Fondu i uveo nova pravila poslovanja, što uzrokuje otpor i nezadovoljstvo. Ne bih želio da se na osnovu primjera kojeg ovdje navodite procjenjuje moj rad u HFP-u.

Napisi o Audiju potaknuli su i spekulacije o vašem odlasku iz HFP-a. Odlazite li i ima li uopće političke volje za reorganizaciju Fonda?
Prihvaćanjem dužnosti predsjednika HFP-a apsolutno sam bio svjestan rizika i odgovornosti posla koji je ispred mene. Doći na čelo institucije iz koje su određeni ljudi završili u zatvoru te u kojoj je kroz akciju Maestro na vidjelo izašao nezakonit način poslovanja nije zahvalno ni lako. Na čelo HFP-a nisam došao da HFP nastavi biti to što je, a ja samo predsjednik. Moj je motiv bio promijeniti dosadašnji način privatizacije i stvoriti novi sustav upravljanja državnom imovinom. Napravio sam snimku stanja i uočio niz problema, od nepostojanja strategije privatizacije, neprimjerenih zakonskih rješenja, nepostojanja procedura i utvrđene odgovornosti za odlučivanje do problema neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe, procesa sukcesije i zaključno neprimjerene privatizacije poduzeća. To je promijenjeno, nizom mojih odluka uvedena su jasna pravila, načinjene poslovne procedure i utvrđene ovlasti i odgovornosti. Na kraju, unutar mog mandata nije bilo privatizacijskih afera. No ja još nisam zadovoljan s postignutim.

Ali ostajete?
Ostajem do kraja. Upravljanje državnom imovinom i privatizacija složen je posao, ali zbog toga sam predložio novi model upravljanja koji će omogućiti završetak davno započete privatizacije, riješiti problem vlasničkih odnosa na imovini koja nije procijenjena u postupku pretvorbe te stoga nedvojbeno ne može biti ničija druga nego državna, ali to treba provesti i u zemljišnim knjigama. Ono što je problem i čime nisam zadovoljan je prihvaćanje promjena u samom Fondu i stoga raspolažem s vrlo malim brojem ljudi na koje se mogu osloniti, a s druge strane vrlo je teško privući nove ljude.

Kada će konačno preustroj HFP-a doći na dnevni red. Govori se o veljači?
Službeno nije utvrđen rok. Model je pripremljen, već je nekoliko puta razmatran na stručnim razinama i pozitivno ocijenjen, a kako je promjena modela politička odluka, potrebno ju je raspraviti na svim potrebnim instancama. Proces je vrlo zahtjevan i svjestan sam da je zbog negativne percepcije privatizacije i samog HFP-a politička odluka o ovom pitanju je vrlo teška, ali ona je nužna.

Hoće li se i može li se HFP potpuno ugasiti?
HFP se mora potpuno ugasiti jer nije ispunio svoje ciljeve. Ali to ne znači da će nestati poslovi koji su u njegovoj nadležnosti, nego će se uspostaviti sustavni pristup i oni u okviru nove institucije raditi bolje, brže i potpuno transparentno. Nestankom HFP-a neće nestati problemi koji su nastali za njegovo vrijeme, ali vjerujem da će nova institucija imati dovoljno kvalitetne instrumente da ih riješi na kvalitetan, brz i prihvatljiv način te zauvijek otkloni.

Od gašenja HFP-a već su dvije vlade odustale jer je isuviše komplicirano. Je li moguće provesti promijene u okviru postojeće infrastrukture?
Ne. Uvažavajući činjenicu da nije jednostavno provesti promjene, njih zasigurno više ne smijemo odgađati. Uvođenje novog modela kroz novi zakon i novu agenciju i s političkog i stručnog aspekta jedino je dobro rješenje da se promijene neke stvari i dovrši privatizacija, ali i počne stručno upravljati državnom imovinom. Novom strategijom upravljanja državnom imovinom potrebno je jasno utvrditi ciljeve i realno postaviti zadatke, te mislim da kroz pet godina država treba izaći iz vlasništva svih poduzeća, osim onih od nacionalnog interesa poput HPB-a, Croatia osiguranja…

Kako će se odvijati buduća privatizacija? Ostaje li se pri ideji osnivanja ZIF-ova?
Da, ali samo kao jedan od modela. Posebni ZIF-ovi oblikovali bi se od dionica koje kotiraju na burzi i imaju određenu razinu likvidnosti, proveo bi se u danom trenutku s obzirom na kretanje tržišta kapitala IPO, a u primjerenom razdoblju preoblikovali bi se u ZIF-ove sukladno zakonu. Kod osnivanja takvih fondova vrijednost imovine utvrdila bi se na osnovi tržišne, a ne nominalne vrijednosti dionica koje se unosi. Nije potrebno ograničavati modele raspolaganja državnom imovinom jer država mora imati iste mogućnosti kao i svi investitori na tržištu, ali važno je utvrditi pravila i kriterije za provedbu pojedinog modela. Postojeća dva načina prodaje bi ostala, natječajem i putem dražbe uz nešto izmijenjen oblik. Uveo bi se način prodaje na burzi zato što je tamo gdje imamo mali broj dionica neracionalno provoditi postupak prikupljanja ponuda natječajem ili dražbama, zbog trajanja i troškova. Treba omogućiti i prihvaćanje ponuda za preuzimanje dioničkih društava, što sada zakon brani. Kod upravljanja nekretninama koristili bi se različiti modeli, prije svega zakup na nekretninama koje imaju nacionalni interes, prodaje i JPP-a, ali ne treba isključiti mogućnost da se sama agencija bude investitor.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Nakon što Vlada i Sabor donesu zakone, koliko treba za ustrojavanje i početak rada Agencije?
Vrijeme za cjelokupni postupak donošenja zakonskog okvira vjerujem da je oko šest mjeseci, a vrijeme uspostave novog sustava i stvaranja infrastrukture još šest mjeseci. No ne znači da ćemo u tom razdoblju zaustaviti poslovne procese.

Nastavit će se i privatizaciju? Koja poduzeća ćete nuditi?
O tom će odlučivati Upravni odbor, a prioritet u tom razdoblju prije svega će biti na utvrđivanju vlasništva HFP-a nad nekretninama i na prodaji poduzeća u teškoćama, koja koriste pozajmice Fonda.

Poništavamo četiri privatizacije

Zašto HFP još nije raskinuo nijedan ugovor o privatizaciji premda ima dosta slučajeva da kupci ne ispunjavaju obveze, poput najspominjanijih slučajeva Sunčani Hvar i Slobodne Dalmacije.
Provodimo reviziju svih ugovora i ispunjenja obveza, a od 58 ugovora koji su još na snazi dosad smo analizirali 18 i u postupku je provjera još 11 ugovora. No, to je kompleksan proces jer do mog dolaska i ugovora za KIM iznos ulaganja bio je financijski prikazan, a ne materijalno, a instrumenti osiguranja nekada nisu bili dostatni. To ne znači da nije bilo bankovnih garancija, ali ima različitih situacija i u pravilu je Fond bio nedovoljno zaštićen. U postupku provjere izvršenja ugovora utvrđeno je da se u četiri društva ne izvršavaju obveze, no ne mogu još reći koja su to društva, jer su u fazi postupci utvrđivanja pravnih postupaka i financijskog dijela raskidanja ugovora. Slobodna recimo nije jedan od tih slučajeva u kojima ćemo raskinuti ugovore.

EPH znači ispunjava obveze iz ugovora premda ulaganja najvećim dijelom nisu iz njegovih izvora, nego na teret Slobodne?
EPH ispunjava obveze iz ugovora, a drugo je pitanje je li to na najbolji način ugovoreno.

Dug fonda

Točno je da HFP nije uspio krajem prošle godine dobiti kredit kod banaka za pozajmice tvrtkama?
Otkad sam došao u HFP, nismo povećali zaduženje niti uzeli novi kredit. Upravo suprotno, smanjili smo obveze prema bankama, ali s obzirom na to da je Fond ugovarao sve kredite na razdoblje od godine dana i s otplatom na kraju ugovorenog razdoblja, bili smo primorani prolongirati određene kredite, a tu nam financijska situacija nije išla u prilog. Sve kredite uspješno smo prolongirali. Intenzivno tražim rješenje kako smanjiti zaduženje HFP-a i otplatiti dio kredita jer nam to predstavlja značajan financijski trošak s obzirom na povećanje kamatnih stopa.

Kolike su sada obveze HFP-a prema bankama?
Gotovo 400 milijuna kuna.

Reforma dražbe prava

Zašto HFP nastavlja, u nepovoljnim uvjetima na tržištu, provoditi dražbe za prava?
“Ta je obveza HFP-a utvrđena još 2000., a nastavljeno je s dražbama zbog pritisaka imatelja prava i mogućih sudskih tužbi. Lista tvrtki je utvrđena s obzirom na raspoloživi portfelj i ukupan iznos neiskupljenih prava. Vjerovali smo da će polučiti interes i da ćemo u cijelosti iskupiti izdana prava. No nije bilo interesa ni za dionicama poput Badela, a razlog je što se povećanje cijene od početne u dionicama prelilo na cijene prava, čija je nominala 1 kn, a cijena se povećala sa 1,5 na 2,6 kn.”

Sva prava nisu poništena. Slijedi nova dražba?
Razmislit ćemo ima li mogućnosti za drukčije iskupljivanje prava.