Iako je MORH još 1999. raskinuo ugovor o zakupu, otočić je sve dosad koristila obitelj Todorić, a dug državi popeo se na 230 milijuna kn.
Nakon što je Agrokoru godinama tolerirano neplaćanje zakupa i bespravnog korištenja pomorskog dobra na otočiću Smokvica Vela kraj Rogoznice, pa je po tvrdnjama ministra državne imovine Gorana Marića nenaplaćeno ostalo čak 230 milijuna kuna, nadležne institucije su se ipak pokrenule.
Temeljem ovrhe koju je RH 2015. pokrenula nad tvrtkom Grafoplast, a radi predaje otoka u posjed države, na Općinskom sudu u Šibeniku za 27. rujna sazvano je prvo ročište.
Nakon što je Agrokoru godinama tolerirano neplaćanje zakupa i bespravnog korištenja pomorskog dobra na otočiću Smokvica Vela kraj Rogoznice, pa je po tvrdnjama ministra državne imovine Gorana Marića nenaplaćeno ostalo čak 230 milijuna kuna, nadležne institucije su se ipak pokrenule.
Temeljem ovrhe koju je RH 2015. pokrenula nad tvrtkom Grafoplast, a radi predaje otoka u posjed države, na Općinskom sudu u Šibeniku za 27. rujna sazvano je prvo ročište.
Deset godina tražili rješenje
Prema Marićevim riječima, ostatak od 200 milijuna kuna duga Grafoplasta otišao je u zastaru, pa su nenaplativa potraživanja do veljače 2012. Nesporni dug Marić procjenjuje na 26 milijuna kuna, plus desetak milijuna kuna kamata, a oko tri petine tog novca trebao bi vratiti Ivica Todorić osobno. On se naime početkom 2014. upisao kao vlasnik Grafoplasta i nastavio otok besplatno koristiti sve do početka travnja, kad je tvrtku, a s njom i pravo korištenja Smokvice, vratio Anti Lušiću, od kojeg je 2008. i kupljena.
Nismo uspjeli doznati pod kojim je uvjetima Todorić tvrtku vratio Lušiću, a sigurno je da ga je time doveo u probleme. Naime, dug glasi na Grafoplast i njegovog vlasnika, a to je sada Lušić, što znači da ni Todorić niti Agrokor nemaju obveza po tom pitanju. Smokvicu je MORH 1995. dao na korištenje općini Primošten, koja je otočić odmah dala Lušiću u zakup. Pritom je postavljen uvjet da na Smokvici razvije vrhunski turizam, za što je bilo potencijala – ljetnikovac, ribarska kuća, apartmani, mala marina, restoran. U rujnu 1999. MORH informira Općinu Primošten o raskidu Ugovora o zakupu, zatraživši povrat svoje imovine. Sud je tek 2007. poništio ugovor o zakupu, no Grafoplast i tada ostaje u posjedu, iako bez pravne osnove, a Lušić 2008. tvrtku prodaju Agrokoru.
Trebalo je proći još pet godina da DUUDI 2012. odredi kako Grafoplast mora za Smokvicu plaćati 5,2 milijuna kuna godišnje – od toga 4,8 milijuna za zakup, te 324.600 kuna naknade za bespravno korištenje pomorskog dobra. Grafoplast nema koncesiju na pomorsko dobro, čije su granice određene tek 2011. Bila je to prilika da se zakup počne plaćati, no čini se da zahtjev za uplatu nije poslan Agrokoru. Nakon deset godina pregovora, nadležnim državnim institucijama tek su ove godine ponudile prijedlog rješenja.
Općina planira turizam
U izjavama za medije ovih dana Lušić tvrdi kako ima pravo koristiti Smokvicu sve do 2025., te da će na otoku razvijati "vrhunski turizam". Tako je uostalom bilo predviđeno još davne 1995., kad je preuzeo brigu o otoku. U međuvremenu je Smokvicu radije prepustio moćnom tajkunu, koji se umjesto razvoja vrhunskog turizma posvetio pretvaranju otoka u obiteljsko ljetovalište.
Sandra Jakelić, načelnica u međuvremenu osnovane općine Rogoznica, na čijem se teritoriju otok nalazi, rekla nam je kako bi na Smokvici trebalo razvijati turizam , "ali ništa se ne može planirati jer prema Prostornom planu Općine Rogoznica taj otok ima posebnu, vojnu namjenu". U postupku je izmjena PPU Općine Rogoznica. "MORH može ukinuti posebnu namjenu, a tad ćemo biti u mogućnosti planirati turističku zonu na otoku Smokvica", kaže načelnica. U MORH-u nam je potvrđeno kako je u tijeku određivanje perspektivnosti za sve vojne nekretnine koje koriste, "a o budućnosti nekretnina moći će se govoriti tek po završetku tih procesa".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.kada sitnozubi dužnici 80kn RTV pretplate pročitaju da netko ima 230mil. duga, a Hanžekovići ni da trepnu, sigurno im i ono malo sitnih zubića ispadne
Na stranu krim tajkuni, ali kod nas kada uđeš u biznis već si do pojasa u blatu pravno-ekonomskih dubioza. Teško je iz toga izači neoštećen. Naravno ako si strana korporacija ili banka, za njih vrijede druga pravila.
Zato je u Hrvatskoj bolje biti stranac nego Hrvat. Ovi potonji su donji
Dugove će, naravno, podmiriti oni koji plaćaju porez. Ne porezni obveznici, nego stoka sitnog zuba koja nema Hrvatsku. Ovi koji ju imaju, znaju zašto im je bila nužna.
To su dosezi neolberalizma ui postsocijalizmu, ta siva zona „neformalnih središta moći koja oblikuju politička pitanja i prihvaćaju odluke“!!! „Politički sistem“ kažu studenti Marko Kržan i Primož Krašovec iz Ljubljane, te Petar Milat iz Zagreba na studentskom simpoziju 2008 godine u Zagrebu, „izgubio je originalnu funkciju posredovanja među klasama, postajući organ za kontrolu građana i za brigu oko interesa bankara i velikih korporacija. Političke formacije ljevice, koje su tradicionalno branile radnike, prihvatile su povoljne perspektive za jačanje dominantnih oligarhijskih snaga i vode politiku ne toliko različitu od stranaka desnice. Sistem političkih elita čini novu »političku klasu«, a formirao se u relativno kratkom vremenu. Politička klasa nekadašnjeg jednostranačkog sistema lako se prilagodila novim odnosima.“!!!!
Uključite se u raspravu