Političkom voljom kroz zakone je od 2011. do danas izbrisano 137 milijardi kuna poslovnog duga, da bi istodobno država građane koji su tad dugovali oko šest milijardi kuna iskamatarila na 107 milijardi.

Fina je odonda provela 8,5 milijuna ovrha, od čega čak 73,8 posto nad građanima, istaknula je predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin, iznoseći podatke o ovršenom dugu građana i poduzeća, precizirajući da je glavnica duga blokiranih 42,9 milijardi kuna, kamate još 21,4 milijarde, a od 2011. je 'izvršeno' još 43 milijarde kuna ovrha što daje 107 milijardi kuna. Hrvatski godišnji proračun je 129 milijardi.

Uskoro neće biti novca…
Analizu Upravljanje dugom na hrvatski način Blokirani su napravili na osnovi podataka Fine i Državnog zavoda za statistiku kako bi, ističu, ukazali na neodrživost stanja u državi u kojoj 30% stanovništva, prema istraživanjima međunarodnih institucija, živi na granici apsolutnog siromaštva.

"Uskoro neće biti novca ni za javni sektor, ni za zdravlje, vojsku, policiju… Ostat će samo za elitu koja bezobrazno troši. Privatni je dug puno opasniji od javnog jer se novac već dugo ne veže ni za kakvu zlatnu polugu, nego ga banke mogu naštancati, a utječe na ekonomsku snagu zemlje. Pet zakona na isti način obrađuje temu privatnog duga, da bi 100 tisuća iskamatarenih obitelji osudilo na osiromašenje kroz prisilnu dražbu imovine", ističe M. Kervatin te dodaje da, nakon što 'Bošnjaković i ekipa' završe s osiromašenima, na red dolazi srednji sloj. 

Tjeranje na beskućništvo
Blokirani su poručili vlasti da je kriva za osiromašenje stanovništva i pozvali građane da podrže veliki prosvjed koji planiraju za jesen. "Otvaramo razgovore s umirovljenicima, nezaposlenima, sindikatima, malim i srednjim poduzetnicima… Imamo nekoliko mjeseci da sjednemo za stol: svi ovršeni; obrtnici, OPG-ovci i ostali koji se bore za iste ciljeve. Vlast nema ideju kako ovo riješiti, a Bošnjaković se sprema unijeti u zakone to da 100.000 ljudi oslobodi imovine za beznačajan dug, nakon što su ih tri godine kamatarili – petinu radno aktivnog stanovništva tjera na beskućništvo", kaže Kervatin.

Blokirani napominju da se već s dvije konkretne mjere može prepoloviti njihov broj – prva je vraćanje apsolutne zastare koja je bila u Zakonu o ovrhama, a druga reguliranje dostave 'pismena' jer vjerodostojna isprava za ovrhu često nije vjerodostojna, ali ni dostavljena.