Ukupni je dug zdravstvenih ustanova prošle godine iznosio dvije milijarde i 17 milijuna kuna, a većina od tog iznosa odnosi se na bolnice, koje su ukupno na kraju 2015. bile u minusu 1,9 milijardi kuna. Lani su bolnice napravile novi dug od 211,3 milijuna kuna. Dakle, bolnički dug i dalje raste, ali brojke Udruge poslodavaca u zdravstvu pokazuju da je spomenutih 211,3 milijuna novog minusa višestruko manje novog duga nego što je to bilo godinu prije kad su se bolnice zadužile za 1,4 milijarde kuna.

U usporedbi s 2014., dinamika zaduživanja usporena je sedam puta, što je posljedica izlaska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice. Tim su potezom povećana sredstva za izravnu zdravstvenu zaštitu. "Zahvaljujući tomu ostvaren je trend usporavanja zaduživanja. Da država ispoštuje sve svoje zakonske obveze sustav bi bio na nuli", pojašnjava Dražen Jurković, direktor Udruge, ističući kako važnost ostanka HZZO-a izvan riznice tako i činjenicu da u ovoj godini zdravstveni proračun nije umanjen.

Lanjske 22,3 milijarde u proračunu dovoljne su da se zadrži zdravstveni sustav kakav jest, ali ministar zdravlja Dario Nakić ima obvezu od tog iznosa vraćati zdravstveni dug. Kako bi to proveo, planira uštede reformama, poput one Hitne pomoći, kojom se namjerava uštedjeti 300 milijuna kuna, a od jeseni i racionalizacijama u bolničkom sustavu. Jedan od prvih poteza ministra Nakića bilo je dokidanje sanacije zdravstvenih ustanova, većinom bolnica, a jučer su u Vladi i prihvaćeni prijedlozi odluka o obustavi sanacije. Argument za tu odluku ministar zdravlja nalazi upravo u nastavku stvaranja gubitaka zdravstvenih ustanova unatoč uloženih 3,5 milijardi kuna kroz sanaciju.