Oči dobavljača i vjerovnika Agrokora još su uglavnom uprte u pitanje visine dugova i kako ih naplatiti, no budućnost posrnulog koncerna, u kojem god obliku to bilo, izgledna je samo ako financijsko 'peglanje' bude praćeno sveobuhvatnim restrukturiranjem.

Povijest predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj, kao i susjednoj Sloveniji, pokazuje da su nakon dogovora s vjerovnicima o preslagivanju financija, rijetke kompanije iskoristile priliku i nastavile s dubinskim remontom, no zato su im rezultati poslovanja daleko bolji, pokazuje istraživanje konzultantske kuće Admetam. "Fokus kompanija većinom je na financijskom restrukturiranju koje zapravo ignorira temeljni problem zašto je nastupio problem solventnosti", kaže Slaven Ćurić iz zagrebačkog ureda Admetama koji je radio na slučajevima restrukturiranja ponajviše u Sloveniji i Italiji.

Istraživanje provedeno na 26 kompanija s imovinom većom od tri milijuna eura, među kojima su poznata domaća imena poput Vjesnika, Spačve, Hotela Medena, ali i slovenske Semenarne i Avtotehne, pokazuje da su u prvoj godini nakon nagodbe kompanije imale osjetno bolje rezultate ako su otišle korak dalje i uhvatile u koštac s operativnim restrukturiranjem. Ćurić ističe da su, primjerice, EBITDA marža i povrat na uloženi kapital u tim tvrtkama bile bolje iako su u nagodbu krenule iz lošijih pozicija kompanija koje su stale financijskom restrukturiranju.

Iako se ukupna imovina kretala slično u obje grupe, dublje preslagivanje vjerovnici su ujedno nagradili i velikodušnijim otpisom dugova, a pokazalo se da su one u naredne dvije godine zadržale veći broj radnih mjesta. Sveobuhvatno restrukturiranje još nije uobičajeni 'modus operandi' posrnulih kompanija, ili onih na rubu; u Sloveniji ga je provelo 36 posto ispitanih, a u Hrvatskoj samo 28 posto.

"Pravni okvir za restrukturiranja je sličan u obje zemlje, no u Sloveniji se nagodbe brže završavaju dok se u Hrvatskoj kontinuirano rastežu. Time se izbjegava proglašenje stečaja, no istodobno stvara sistemski rizik za cijelo gospodarstvo", napominje naš sugovornik. Holistički pristup ozdravljenju kompanije u čijem je fokusu operativno restrukturiranje je složen proces koji traži promjene korporativne kulture, procesa i navika te zahtijeva uključenost svih 'stakeholdera', kao i više resursa. Daleko od toga da operativno restrukturiranje garantira uspjeh, no uz promjenu poslovnog modela je prvi uvjet ozdravljenja tvrtke, zaključuje Ćurić. Iz te perspektive izvjesno je da je 10. lipanj, kada bi se trebali znati definitivni dugovi Agrokora, tek prva u nizu stepenica dubinskog restrukturiranja. Uglancaju li se samo financije koncerna, a dubinsko čišćenje bude samo na papiru kao u brojnim primjerima predstečajnih nagodbi, pitanje je dana kada će se dobavljači, kreditori, zaposlenici i država ponovno gledati preko nišana.