Usred ljeta država se putem Financijske agencije odlučila na preuzimanje Zagrebačke burze. Iako su neki ostali zatečeni tim iznenadnim potezom, on se čini itekako logičnim. S jedne strane, Zagrebačka burza u posljednje je vrijeme napokon nakon dugo vremena postala zanimljiva i zbog javnih ponuda dionica ING-GRAD-a te Žito grupe, kao i zbog volumena prometa, no prije svega, zbog regionalne integracije. S druge strane, država je prilično zaslužna za oživljavanje hrvatskog tržišta kapitala pa nije nimalo neobično što se ministar financija Marko Primorac odlučio na taj potez.
Na prvi pogled, stvari bi trebale ići glatko. Fina sa svojih 140 milijuna eura godišnjih prihoda i zaleđem države iza sebe može bez velikog napora preuzeti dionice kompanije čiji je godišnji prihod oko 2,2 milijuna eura. I tržište očito misli tako. U samo dva dana trgovine (1. i 4. kolovoza) dionice su gotovo udvostručile vrijednost. Štoviše, promet ostvaren u prošli petak (gotovo 200 tisuća eura) daleko je najviši od početka ove godine i višestruko premašuje prosječni dnevni volumen dionicama Zagrebačke burze.
Fina je većinski vlasnik Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD) i njegova povezanog društva SKDD-CCP Smart Clear, kao i najveći pojedinačni dioničar Zagrebačke burze te bi potencijalno preuzimanje ZSE-a omogućilo snažnije povezivanje ključnih institucija tržišne infrastrukture i stvaranje sinergijskog učinka koji bi pridonio učinkovitijem, sigurnijem i stabilnijem funkcioniranju domaćeg tržišta kapitala, ocjenjuju iz Fine.
Bacimo li pogled na širu regionalnu sliku, s fokusom na tržišta koja će se uskoro integrirati, vidimo šaroliko stanje. U Mađarskoj je većinski vlasnik Budimpeštanske burze njihova središnja banka, u Slovačkoj, Poljskoj i Bugarskoj to je država. U Varšavi, primjerice, država ima 35 posto vlasništva. Vlasnica Ljubljanske burze, kao i Makedonske upravo je Zagrebačka burza pa to državi sigurno može biti dodatni okidač za preuzimateljski interes u ovom kontekstu.
Zagrebačka burza, uz Finu koja ima 9,99 posto udjela, u vlasništvu je uglavnom financijskih institucija. Među deset najvećih dioničara RR One Capital ima 9,99 posto udjela, kao i Fina. Intercapital vrijednosni papiri imaju 8,62 posto, EBRD 5,18 posto, Inspirio ZAIF 4,92 posto, a među deset najvećih su i neki obvezni mirovinski fondovi i banke.
Što se regionalne integracije burzi tiče, riječ je o inicijativi Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) o regionalnom tehničkom povezivanju burzi iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Makedonije. Cilj je tog povezivanja olakšati malim investitorima međudržavni pristup tim tržištima. Sve uključene burze prepoznaju potrebu snažnijeg povezivanja, posebno u kontekstu Unije tržišta kapitala i činjenice postojanja velikih burzovnih grupacija u Europi.
Memorandum o razumijevanju bit će potpisan kroz nekoliko tjedana u Zagrebu, a sjedište integrirane tvrtke bit će također u glavnom gradu Hrvatske. Kako mi je u nedavnom razgovoru za Poslovni vikend rekao regionalni šef EBRD-a Miljan Ždrale, Zagreb nije samo geografsko, već i operativno uporište inicijative.
Tržište koje je lako razumljivo, transparentno i regulatorno predvidljivo – to je ono što privlači kapital, i domaći i strani.
Osim toga, Ždrale jasno poručuje da EBRD Hrvatsku želi pozicionirati među tržišta u razvoju (Emerging Markets), a za to su potrebni veliki koraci. Državno preuzimanje burze stoga se čini kao jedan od velikih koraka u tom smjeru, na zadovoljstvo ulagačke zajednice.
