Ideja osnivanja fonda za isplatu plaća za zaposlenike kojima ih poslodavac nije u mogućnosti platiti, a koja je razmatrana na prošlotjednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, teško je provediva. Tvrde to upućeni stručnjaci, pa i iz samih sindikata koji su inicirali razmatranje takve ideje, o kojoj će idućih tjedana, do 20. travnja, resorna ministarstva gospodarstva, pravosuđa i financija ozbiljnije poraditi kako bi utvrdili postoji li pravni okvir za osnivanje takvog fonda.

Nije po pravilima EU
“Osim osnivanja fonda ostaje i mogućnost takve pomoći radnicima kroz proširenje ingerencija već postojeće Agencije za isplatu radničkih potraživanja u slučaju stečaja”, kaže sindikalac Krešimir Sever, koji i sam priznaje kako su sindikati svjesni pitanja načina financiranja takvog fonda jer hrvatski poslodavci odbijaju mogućnost uvođenja doprinosa za takvu svrhu, a ostaje i pitanje definiranja kriterija prema kojima bi se plaće kroz eventualni fond isplaćivale. Čak i ako ne bude upitno financiranje isplate plaća u tvrtkama koje to nisu u stanju, pitanje je, kaže Sever, tko i kako može sudjelovati te način osiguranja kroz upis države na imovinu društva. Takvim bi se modelom, a na to je upozoreno i na GSV-u iz redova Vlade, bez postojanja jasnih i strogih kriterija, samo otvorilo “Pandorinu kutiju”. Tvrtke bi u uvjetima krize zapravo prebacivale isplatu plaća na takav državni fond. U nadležnim državnim ministarstvima tvrde da je ideja o fondu neprovediva i s aspekta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te pravila EU s kojima bi bila u suprotnosti. “Ima modaliteta da se takvu pomoć ne smatra državnom potporom, no kriteriji moraju biti posve jasni i sredstva ne bi smjela biti namijenjena tvrtkama, nego zaposlenicima u tvrtkama koje nisu na tržištu, dakle kao oblik socijalne pomoći”, kratko je komentirala šefica AZTN-a Olgica Spevec.

Svi gledaju u proračun
Postojeća Agencija za isplatu radničkih potraživanja kao kriterij inače koristi stečaj, a u slučaju neisplate plaća trebalo bi se utvrditi kad se može aplicirati te koliko puta tvrtka može koristiti takvu intervenciju države, a razraditi treba i način osiguranja te rok vraćanja pozajmice državi. Sindikati se u slučaju da nema povrata zauzimaju za stečaj, no tvrtke koje ne plaćaju plaće zapravo su i zrele za stečaj pa bi takav fond zapravo značio samo odgodu neizbježnog, tvrde sugovornici nadležnih ministarstava. Rješenja iz pojedinih europskih zemalja poput radničke komore ili fondova solidarnosti sindikata i poslodavaca u Hrvatskoj se čine teško provedivim. Svi tvrde da sredstava za to nemaju te oči upiru prema proračunu. Iz njega je u postojeću Agenciju lani uliveno 89 milijuna kuna, a toliko je predviđeno i za ovu godinu. Ne prođe li ideja o osnivanju fonda ili isplate plaća preko Agencije, kao alternativno rješenje sindikati će tražiti puno strože kazne za poslodavce koji ne isplaćuju plaće ekspresnom blokadom poslovanja, ovrhom sredstava s računa ili stečajem.