Sve političke stranke koje imaju veći broj predstavnika u Hrvatskom saboru dobile su pozitivne ocjene Državne revizije za njihovo “poslovanje” u 2024. Izuzetak su Domovinski pokret, koji je koalicijski partner HDZ-a, a koji je ujedno i najlošije ocijenjen – dobio je, prema oba kriterija koja se “češljaju”, i za financijske izvještaje i usklađenost poslovanja, uvjetna mišljenja.

Nepropisno, neistinito…

Za financijska izvješća uvjetne su ocjene dobile stranke najglasnijih kritičara u Saboru, Glas u kojoj je aktivna Anka Mrak-Taritaš i Stranka Dalije Orešković, Most na čelu s Nikolom Grmojom te Nezavisna platforma Sjever Mladena Posavca, dok neki, poput Darija Zurovca, revizorima uopće nisu dostavili izvješća. Ukupno je analiza poslovanja za prošlu godinu obuhvatila 51 političku stranku aktivnu na području Hrvatske te šest nezavisnih zastupnika, a revizori su utvrdili nepravilnosti i dali 13 uvjetnih ocjena.

U pravilu su kod financijskih izvještaja revizori utvrdili da nisu sastavljena propisno, da podaci koji su u njima navedeni nisu točni i istiniti te nisu istovjetni onima koji su evidentirani u poslovnim knjigama.

U slučaju DP-a revizori su opomenuli i zbog kašnjenja u donošenju godišnjeg programa rada i financijskog plana zato što su oni za 2023. bili usvojeni tek u prosincu te godine, a isto se ponovilo u 2024. U vrlo detaljnoj analizi revizori su upozorili DP i na nedostatnu evidenciju donacija, a među ostalim, u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima pogrešno su bili evidentirani i iskazani rashodi u iznosu od gotovo šest tisuća eura u vezi s izbornom promidžbom kandidata na izborima za gradonačelnika grada Otoka. Daliju Orešković revizori upozoravaju da nije ustrojila evidenciju putnih naloga, a pogreške su utvrđene u evidenciji prihoda i rashoda u financijskim izvješćima i poslovnim knjigama pa su prihodi trebali biti manji, a rashodi veći od upisanoga i, shodno tomu, ostvareni višak, umjesto 59 tisuća, trebao je biti 31 tisuću eura. Nespretni u vođenju knjiga i izvještaja su i u Glasu, a Most je imao propuste s uplatama donacija iz nedopuštenih izvora u iznosu od ukupno 570 eura, u poslovnim knjigama nisu dani detaljniji podaci o rashodima za reprezentaciju, kako je to propisano, a izostala su u bilješkama uz izvješća pojašnjenja kako je došlo do većih odstupanja u ostvarenju prihoda i rashoda u odnosu na prethodnu godinu.

Kad se podvuče crta

Iz objedinjenog izvješća Državne revizije političke su stranke i zastupnici čiji su podaci obrađivani u prošloj godini ostvarili ukupno 21,7 milijuna eura prihoda i gotovo 24,6 milijuna eura rashoda. Kad se podvuče crta, u ukupnom manjku koji je bio veći od 2,8 milijuna eura pojedinačno su najveći minus iskazali SDP (1,17 milijuna) i HDZ (994 tisuće). Te su dvije najveće stranke imale i najveće prihode, HDZ 8,7 milijuna, a SDP-ovi su bili na razini od 4,6 milijuna eura.

Većina prihoda političkim strankama u Hrvatskoj dolazi iz državnog proračuna (54%) te lokalnih proračuna (24%), dok su udjeli od članarina te od dobrovoljnih priloga iznosili oko osam posto. HDZ je jedina stranka u kojoj je s te dvije osnove prikupljen ozbiljniji iznos, više od dva milijuna eura, a od drugorangiranog SDP-a čak 1,5 milijun više. Što se raspodjele rashoda tiče, najznačajniji dio (40%) stranke su lani usmjerile na promidžbu, a na zaposlene je otišlo oko 18 posto iznosa. Ukupno su na kraju 2024. političke stranke imale 187 zaposlenih, a i tu je uvjerljivo prednjačio glavni dvojac – HDZ (68) i SDP (41), dok značajniji broj zaposlenih imaju još DP (10), Most i Možemo! (po 9).