Državna optička internetska mreža, prema novim planovima, trebala bi se početi graditi u ovom kvartalu, točnije sredinom lipnja. OIV – (Odašiljači i veze) uspjeli su projekt izgradnje agregacijske infrastrukture pomaknuti u pravom smjeru, nakon niza administrativnih prepreka, te nekoliko poništenih natječaja.

Naime, novac EU fondova odobren je prije gotovo sedam godina s prvobitno planiranim rokom završetka krajem 2023. godine. Sada se, prema novim planovima ove državne tvrtke, čeka sredina lipnja za početak gradnje, dok je rok određen za kraj 2028. Tijekom lanjske godine, OIV je uspio odraditi natječaj za izvođače radova i krajem godine s njima sklopiti ugovor.

Mate Botica, predsjednik Uprave OIV-a pojasnio nam je da nekoć zvan ‘Veliki državni projekt’ sada ima i novi identitet. “Radi lakšeg razumijevanja cilja i smisla projekta izgradnje mreža sljedeće generacije (eng. NGN Next Generation Network), odnosno agregacijske infrastrukture, razvijen je identitet projekta pod nazivom Nacionalna optička infrastruktura (NOI) koji vjerno opisuje značaj projekta” naglasio je Mate Botica te dodao: “Realizacijom projekta Nacionalne optičke infrastrukture izgradit će se otprilike 5300 kilometara suvremene optičke infrastrukture sljedeće generacije koja podržava simetričnu pristupnu brzinu veću od 100 Mbit/s u područjima na kojima ne postoji komercijalni interes izgradnje”, istaknuo je Botica i dodatno pojasnio veličinu i kompleksnost projekta: “Evo nekih usporedbi: duljina novoizgrađene Nacionalne optičke infrastrukture otprilike je četiri puta veća od cjelokupne mreže autocesta i poluautocesta (1340 km) u Republici Hrvatskoj ili 2208 puta dulja od Pelješkog mosta, zbog čega je ovaj infrastrukturni zahvat jedan od najkompleksnijih projekata od državnog značaja koji će se implementirati u idućim godinama u našoj zemlji”.

Tim od 40 stručnjaka
Inače, agregacijsku infrastrukturu najlakše je razumjeti, kako često pojašnjavaju stručnjaci – kao autocestu. S izlazima koji predstavljaju pristupnu fiksnu mrežu koja dolaze do kućanstava. Agregacijska mreža u arhitekturi povezivosti iznimno je bitna i ključna za kvalitetnu povezivost i pristupne fiksne mreže ali i one mobilne.

Na putu realizacije projekta, bilo je niz prepreka, od administrativnih teškoća, žalbi na natječajima. Rokovi su se korigirali nekoliko puta.

“OIV je potkraj 2020. godine s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i SAFU sklopio Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava – Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika u svojstvu korisnika bespovratnih sredstava iz Europskih i strukturnih i investicijskih fondova. Njime je predviđena realizacija projekta unutar 98 mjeseci, tj. otprilike 8 godina, odnosno do kraja 2028. godine. Trenutačni status provedbe projekta u skladu je s ugovorenim planom provedbe”, pojasnio je čelnik OIV-a.

Kada se radi o odgovornima za projekt NOI-a, Botica kazuje da je temeljem ugovora OIV preuzeo odgovornost za implementaciju projekta Nacionalne optičke infrastrukture.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Dakako, nositelj projekta je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Nadalje, tim voditelja projekta koji je odgovoran za implementaciju sastoji se od unutarnjeg tima OIV-a i vanjskog tima pružatelja usluge vođenja projekta Trames, koji je odabran u postupku javne nabave krajem 2022. godine”, kazao je Botica i dodatno pojasnio: “Vođenje projekta koncipirano je tako da je oformljena nadzorna razina i razne upravljačke strukture kojima se postiže adekvatna i pravovremena uključenost potrebnog broja i profila stručnjaka koji osiguravaju pravovremeno donošenje odluka i transparentnost provođenja aktivnosti vođenja projekta, a sve sukladno EU pravilima za provedbu projekata. S obzirom na ukupni zahvat, kojim se obuhvaća više od 430 naselja u ruralnim i subruralnim područjima RH, predviđen je angažman tima voditelja projekta koji se sastoji od ukupno 40-ak stručnjaka”.

Podsjetimo, krajem 2023., sklopljeni su ugovori s dobitnicima javne nabave odnosno ENT-om i Strabagom; pritom će Ericsson NT (zajednica Ericsson Nikola Tesla, Ericsson Nikola Tesla Servisi te Supra Net) projektirati i graditi mrežu u istočnoj Hrvatskoj, dok je Strabag odabran graditi mrežu u sjevernoj, južnoj i zapadnoj Hrvatskoj.

“Ugovori o izvođenju radova sklopljeni su prema FIDIC modelu ugovora projektiranje i izgradnja, što podrazumijeva da izvođači izrađuju projektnu dokumentaciju prema kojoj će izvoditi radove. U ovom trenutku provodi se projektiranje, konkretnije provjera projektnog zadatka kojom se utvrđuje provedivost pretpostavljenih trasa i agregacijskih čvorova.

Na temelju usvojene provjere projektnog zadatka izvođač će izraditi preostalu projektnu dokumentaciju. Početak izvođenja određenih radova očekuje se sredinom lipnja ove godine, no točan datum znat će se nakon što se u cijelosti usvoji provjera projektnog zadatka”, naglasio je Botica.

S obzirom na to da se kasnilo s projektom, cijena izgradnje državnog interneta više se nego udvostručila. O tome Botica ponavlja kako je trenutačno stanje provedbe projekta u skladu s ugovorenim planom, odnosno tvrdi kako se nije “kasnilo u provedbi aktivnosti projekta”.

Polovica novca iz EU fondova
“Isto tako, budući da je procjena vrijednosti radova preuzeta iz studije izvedivosti projekta iz 2014. godine te da je u 2020. godini (COVID-19) i 2022. godini (napad na Ukrajinu) došlo do nepredvidivih okolnosti koje su imale značajan negativan utjecaj na globalno gospodarstvo, globalno tržište te na tržište građevinskih materijala, proizvoda i usluga, predmetni troškovi izvođenja radova su porasli.

Sve to vidljivo je i iz glavnih makroekonomskih indikatora Republike Hrvatske i EU te su stoga vrijednosti sklopljenih ugovora o izvođenju radova posljedica takvog stanja na tržištu. Bitno je napomenuti kako je prvi postupak javne nabave za izvođenje radova poništen upravo zbog ponuda koje su bile značajno iznad procijenjene vrijednosti nabave” naglašava Botica te kazuje “Ukupna vrijednost projekta je 224 milijuna eura, od čega će se 101 milijun eura realizirati putem EU fondova, a ostatak iz državnog proračuna Republike Hrvatske”.

Na pitanje o tome hoće li se odrediti prioriteti gradnje Botica odgovara: “Ukupno trajanje aktivnosti predviđeno za projektiranje, rješavanje imovinskopravnih odnosa te izvođenje građevinsko-instalaterskih radova iznosi 46 mjeseci, a u rok se ne ubraja vrijeme potrebno za ishođenje upravnih akata i slično.

Dinamika izvođenja radova i sama faznost izvođenja radova uvelike će ovisiti o postupku izrade projektne dokumentacije i ishođenju dozvola za građenje, a za što su odgovorni izvođači radova. Očekujemo kako će ukupni dovršetak radova biti sredinom 2028. godine”.

Kada se pak, radi o dobrobitima koje donosi uspostava državne agregacijske mreže, Botica tvrdi: “Hrvatski građani i gospodarstvo imat će brojne benefite: od potencijalnog smanjenja korisničkih cijena – budući da su, prema DESI indeksu 2022, cijene u našoj zemlji druge najviše u EU, niže cijene optičke infrastrukture operatorima će otvoriti prostor za smanjenja korisničkih cijena – do otvaranja tržišta, tj. povećanja tržišnog natjecanja u RH.

Postojeće cijene optičke infrastrukture i nedostatak “dark fibera” obeshrabruju operatore na ulaganja u korisničke mreže u ruralnim i suburbanim sredinama naše zemlje”, kazuje Botica, koji dodatno smatra da će agregacijska infrastruktura pridonijeti i “povećanju socio-ekonomskih benefita u ruralnim i suburbanim sredinama, tj. smanjenje digitalnog jaza ruralnih i urbanih sredina, stvaranje uvjeta za jednolik rast gospodarstva i kvalitete življenja, spajanje javne uprave kroz NOI (komplementaran s projektom e-škole) te smanjenje iseljavanja stanovnika, kao i rješavanje zahtjeva za broadbandom na moru i otocima (stanovnici, digitalno gospodarstvo i turizam, e-škole), a ujedno se otvara i mogućnost za digitalizaciju kompletnog morskog pojasa s naglaskom na otoke”, ustvrdio je Botica.

Objedinjena optika
Osim izgradnje agregacijske optičke mreže, Odašiljači i veze, tvrtka u državnom vlasništvu, upravlja i optičkom infrastrukturom koje posjeduju državne tvrtke. Naime, OIV je 2013. godine, odlukom Vlade RH, određen za nositelja operativne provedbe projekta Objedinjavanje svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu RH te je na tržište stavio višak svjetlovodne infrastrukture.

Kako nam je kazao Mate Botica, “riječ je o infrastrukturi koja se proteže cijelom Hrvatskom u duljini od oko 8000 kilometara, koja je izgrađena za potrebe nadzora i upravljanja sustavima cesta i autocesta, željeznica, naftovoda, plinovoda, energetskog i drugih sustava, a na kojoj je dio neiskorišten, dok je kroz projekt taj dio infrastrukture duljine 4250 kilometara kapitaliziran i diobom prihoda svim trgovačkim društvima donosi dobit”.

Dodatno je pojasnio da je “upravljanje izgrađenom navedenom infrastrukturom tih društava mjera je i za poticanje djelotvornog tržišnog natjecanja s ciljem optimalnog iskorištenja raspoloživih komunikacijskih kapaciteta i njihova stavljanja na tržište, čime se svima zainteresiranima otvorila mogućnost korištenja tih kapaciteta uz jednake uvjete”.

“Ukupan prihod OIV-a od početka provedbe tog projekta, odnosno od 2014., iznosi 8,8 milijuna eura, dok je od toga prihod partnera 4,6 milijuna eura. Stoga možemo reći da je OIV u potpunosti opravdao očekivanja, a dodatni rast i isplativost očekujem kroz NP-BBI program”, zaključio je Mate Botica, predsjednik Uprave OIV-a.