Prema informacijama Poslovnog dnevnika, Financijska agencija dovela je pred kraj pregovore koje vodi već više mjeseci u pogledu akvizicije Zavoda za poslovna istraživanja, zagrebačke privatne tvrtke koja je razvila konkurentne proizvode u području poslovnih informacija i istraživanja. Predsjednik uprave Zavoda Siniša Grgić, ujedno i jedan od vlasnika, potvrdio je za Poslovni dnevnik da je kao jedino otvoreno pitanje ostala cijena, a u prilog spremnosti da se provede vlasnička transformacija Grgić ističe bitan napredak Zavoda u okviru velikog sustava kao što je Fina. Kako pregovori traju mjesecima, pa je sačinjen i plan integriranja, gotovo je izvjesna uspješna završnica ipak vrlo neobičnog projekta. U poslovnim krugovima taj se poslovni dogođaj tretira atipičnim jer je prvi slučaj u Hrvatskoj kojim državna tvrtka preuzima privatnu kako bi se na taj način nametnula kao lider na području BI te poslovnih informacija i istraživanja što se i programski uklapa u srednjoročnu strategiju poslovnog razvoja Fine koju će njezina uprava uskoro uputiti na Vladu. Iako taj dokoment tek treba ocjeniti Vlada, a za očekivati je da će dobiti zeleno svijetlo kojim bi počelo restrukturiranje Fine, po mišljenju mnogih je razvidno da Fina kani brzim tempom jačati poseban segment poslovnog djelovanja koji se tiče najavljenog profiliranja u rejting agenciju.

Isplativost preuzimanja
A u tome središnju ulogu ima njezin Centar za registre koji bi se osnažio poslovnim sadržajima koje proizvodi Zapi na temelju podataka raznih javnih registara. U segmentu djelovanja Centra za registre Fina trenutno ostvaruje oko 25 milijuna kuna prometa što je znatno niže od desetine njezinog ukupnog prihopda, no kupi li Zapi čiji bi zadatak bio daljnji razvoj svih proizvoda tog tipa, promet tog segmenta narasti će i na 100 milijuna kuna do 2010. dok će se troškovi značajno smanjiti. Kalkulacije pokazuju da bi preuzimanje postalo isplativo već nakon tri godine, a za 15 do 20 posto porasla bi Finina neto dobit. Detalji koji su ipak procurili u javnost iz strateškog razvojnog dokumenta koji je Uprava Fine prihvatila kako bi restrukturiranjem za pet godina osigurala profitabilno poslovanje, potvrđuju tezu da će 2010. iz transakcijskog poslovanja Fina ostvarivati tek oko 35 posto prometa, umjesto aktualnih 75 posto. U tom bi kontekstu značajno rastao udjel poslovnih aktivnosti koje su vezane uz BI te poslove kojima se bavi u segmentima IT usluga kao i financijskog savjetovanja i posredovanja uključujući i razvoj novih usluga na sva tri područja. Tako se čini da državna ustanova Fina promišlja prilagodbu tržišnom poslovanju po kojoj će za nekoliko godina više funkcionirati kao IT tvrtka, odnosno holding, a to sugerira i kupnja Zavoda koji bi formirala kao povezano društva s Finom kao maticom. To znači da će širenje poslovanja na ocjenjivanje rejtinga kompanija u Hrvatskoj (njezina nova usluga je B0N plus za ocjenu financijskog rejtinga) moći brzo osigurati tek kupnjom Zapija što može biti platforma za plan kojim je zacrtano da 2008. Fina postane rejting kuća. Tako će u svom sastavu imati pored registara koje je sama razvila i one konkuretne proizvode po kojima se ističe Zapi.

Nove usluge
Priključe li razne proizvode Zavoda različitim registrima Fine – registar financijskih izvješća, jedinstveni registar računa u kojem se dnevno ažuriraju podaci o računima poduzetnika sve do podataka iz Registra trgovačkog suda, razvijali bi u segmentu poslovnih informacija i istraživanja pod brendom Fine niz novih usluga koje se temelje na aktivnijem korištenju podataka iz niza registara. ZAPI je osnovan 1998., a proizvode je kreirao na sustavnom, arhivskom prikupljanju podataka iz raznih javnih baza podataka. Poslovna Hrvatska je njegov najpoznatiji proizvod koja sadrži sve javno dostupne dodatke za 480 tisuća trgovačkih subjekata i 360.000 osoba na funkcijama kao i podatke za 30.000 udruga i sva tijela državne uprave te ljude koje koji su ih angažarili, a prisutna je u svim financijskim institucijama, velikim kompanijama i nizu manjih. No, usto bi pod Finin brend prešlo 13 izdanja Zlatne knjige poduzetnika (45 tisuća životopisa najmoćnijih poduzetnika od 1990. do danas), 500 najboljih, Prva hrvatska kuna, Telefonski imenik za HT i Hrvatsko zakonodavstvo koje ima umrežene sve zakone i na osnovu kojeg funkcionira Hitrorez.

ZAPI vrijedi 25 do 30 milijuna kuna?

Okvirnu vrijednost Zavoda utvrdile su dvije revizorske kuće, a u formi prijedloga te akvizicije prošle godine s time je upoznat Nadzorni odbor Fine koji je načelno odobrio prijedlog akvizicije te je provoden postupak due dilingensa Zapija. Kako doznajemo dvije su revizorske kuće, koje su odvojeno angažirali Fina i Zapi, završile dubinsko snimanje Zavoda što bi transakciju bitno moglo ubrzati. Sudeći prema nalazima revizora cijena po kojoj bi Fina preuzela Zapi mogla bi iznositi od 25 do 30 milijuna kuna.