Prije nekoliko godina državni revizori otkrili su još jednu novu nezakonitost koja izbija prihod državi. Upozorili su na tromost u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama kojima raspolaže država, a posebice su prstom upirali u slučajeve eksploatacije mineralnih sirovina i ugljikovodika, čije korištenje, budući da vlasništvo nije uređeno, smatraju bespravnim.

Proteklih godina, za mandata tri vlade, počelo se intenzivnije kopati i rješavati otvorene predmete, polja na kojima se godinama odvijaju crpljenja sirovina, a iz dokumenata vladinih povjerenstava za raspolaganje nekretninama RH vidljivo je da se najviše takvih slučajeva odnosi na Inu.

Odobreni su tako ugovori za niz eksploatacijskih polja, od Privlake, Jagnjedovca, Oboda, Šandrovca, Žutice, Baničanaca, Molvi, Bizovca, Lipovljana, Stružeca, a najnovija dva ugovora o pravu služnosti odobrena su potkraj travnja za polja Bunjani i Dugo Selo. Ugovori o pravu služnosti uz naknadu za prethodnih pet godina korištenja odobravani su i za korištenje kamenoloma i šljunčara, primjerice, u slučaju splitske Pomgrad gradnje.

Osim na sporost procesa, revizori su upozoravali i na izostanak obračuna i naplate naknada za nezakonito korištenje, čiju visinu su inače utvrđivali sudski vještaci.

Nema informacija

Koliko je ugovora sklopljeno i koliko je još takvih predmeta preostalo za riješiti, službenih procjena nema. Na upit smo iz Ministarstva državne imovine dobili tek informaciju kako su s Inom dosad zaključili ugovore za 12 polja, te da je naftna kompanija za petogodišnje korištenje zemljišta na kojem ima koncesiju državi platila ukupno 2,083.896,93 kune.

U slučaju Pomgrad gradnje, kažu, još nema naplate jer ugovor još nije sklopljen. Naknade su, inače, ovisno o tomu je li riječ o šumskom ili poljoprivrednom zeljmištu, trebale biti uplaćivane na račun Hrvatskih šuma ili državnog proračuna.

No, pravnih postupaka zbog neosnovanog korištenja eksploatacijskih polja zapravo nema, jer bi ih država trebala voditi protiv sebe, budući da je njezina obveza riješiti vlasničke odnose na kojima se daju koncesije za eksploataciju sirovina. Zanimljivo je u tom kontekstu informacija iz Ine, koju potvrđuju i iz Ministarstva državne imovine, da je sama kompanija inicijator takvih ugovora. To su, kažu iz Ine, redovni postupci u okviru postupka obnavljanja koncesija na postojećim Ininim eksploatacijskim poljima. Ina ih je, pojašnjavaju, pokrenula u sklopu usklađenja s novom zakonskom regulativom kako bi pravno uredila postojeće koncesije nakon promjena u sustavu vlasništva do kojih je došlo nakon uspostave Republike Hrvatske i prelaska iz sustava društvenog vlasništva na sustav privatnog vlasništva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Država je tada postala vlasnik velikog broja nekretnina temeljem niza zakonskih propisa, a i Ina je u postupcima pretvorbe društvenih poduzeća preoblikovana u dioničko društvo.

Dosadašnji ugovori

“Ina je ranije imala uređene imovinsko-pravne odnose s korisnicima nekretnina na kojima se nalaze rudarski objekti i postrojenja unutar postojećih eksploatacijskih polja. Sada, kada se utvrdi da su određene nekretnine u vlasništvu RH i da su na njima smješteni Inini rudarski objekti i postrojenja, pokreće se i provodi postupak radi procjene naknada i osnivanja prava služnosti, što završava sklapanjem ugovora o osnivanju prava služnosti između Ine i RH”, ističu iz Ine. Do sada su sklopljeni ugovori za 35 od 57 polja na 
kojima je trenutno ovlaštenik (dio je sklapan s općinama i gradovima u čijem su posjedu polja), a za preostala su, dodaju u Ini, u tijeku postupci rješavanja s nadležnim državnim tijelima.