EN DE

Država vraća PDV na pisma jer najveću korist imaju banke

Autor: Suzana Varošanec
23. travanj 2012. u 10:55
Podijeli članak —

Procjenjuje se da banke, kao i osiguravajuće kuće, mjesečno pošalju tri do četiri obavijesti u jedno kućanstvo

Hoće li zakonodavac iskoristiti izmjene zakona u povodu potpune liberalizacije tržišta poštanskih usluga, koja treba nastupiti 2013., za ponovno uvođenje plaćanja PDV-a na isporuke pisama ili preporučenih pošiljaka teških do deset kilograma? Do zakonske promjene, odnosno oslobođenja došlo je sredinom 2009., netom nakon što je vođenje Vlade preuzela bivša premijerka Jadranka Kosor. U plemenitoj namjeri da zbog širega društvenog interesa tzv. univerzalne poštanske usluge pojeftine, uvrštene su u malobrojna izuzeća od plaćanja tog poreza. No nakon gotovo trogodišnje primjene tog rješenja važe se kakva je posljedica te odluke za građane i gospodarstvo kao korisnike tih usluga. Odnosno, imaju li od toga koristi?

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Odricanje države
Iskustvo je pokazalo da najveću korist od toga ima bogati financijski sektor, koji nije u sustavu PDV-a pa se sada pojavilo pitanje hoće li zbog novoga režima i Ministarstvo financija u svojoj borbi za svaku “proračunsku kunu” začepiti i tu rupu. Najveći apsurd toga poreznog rješenja je da se državna blagajna u krizi odrekla godišnje 50 milijuna kuna, a da od toga korist uglavnom imaju banke, leasing i osiguravajuće kuće, koje ne posluju u sustavu PDV-a. Stručnjaci tvrde da građani takvu poštedu u biti ne osjećaju. Zahvaljujući toj poštedi od PDV-a građani mogu uštedjeti svega 75 lipa po jednom pismu, no pisma u svakodnevnom životu prosječnoga građanina odavno su rijetkost. Građani ne šalju pisma, nego uglavnom u svojem poštanskom sandučiću dobivaju pisma financijske branše. Isto tako izuzeće od plaćanja PDV-a na te poštanske usluge za realni sektor, tj. tvrtke koje rade u sustavu PDV-a, ima neutralan efekt jer ne stvara trošak gospodarstvu. Poduzetnici iz sustava PDV-a kažu da bi im plaćanje PDV-a na te usluge, povratak na rješenje prije promjene iz 2009., predstavljalo jednakratni trošak i gotovo minoran učinak jer bi se iznos plaćenog PDV-a u istom iznosu u kojem je plaćen odbio. Konačno, upozoravaju da proizvodna poduzeća sve manje koriste tradicionalnu poštansku uslugu pa da je taj ustupak države za njih beznačajan. A kako na tom području stoje banke s obzirom na to da nisu u sustavu PDV-a? Činjenica je da su one najveći “potrošači” jer svaki mjesec poštom šalju na milijune obavijesti, opomena, obračuna i reklama. Procjenjuje se da banke, kao i osiguravajuće kuće, mjesečno pošalju tri do četiri obavijesti u jedno kućanstvo. Tome treba pribrojiti i korištenje poštanskih usluga tih institucija prema gospodarstvu, kao i pakete do deset kilograma. Poznavatelji ocjenjuju da je na godišnjoj razini više od pedeset milijuna njihovih “običnih” pisama.

Autor: Suzana Varošanec
23. travanj 2012. u 10:55
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Banke će taj trošak prenijeti na korisnika kao što inače prenose takve troškove. Lokalna samouprava i tijela državne uprave financiraju porezni obveznici, dodatni trošak znači da će taj novac uzeti s neke druge pozicije i osjetit’ će ga netko drugi.

Moglo bi vas Zanimati