Kroz sustav vaučera za obrazovanje, pokrenutog prije tri godine, do sada je prošlo otprilike 40 tisuća ljudi. Računa se da će s ukupno 160 milijuna eura, koliko država ima na raspolaganju za tu svrhu iz NPOO-a (60 milijuna) i Europskog socijalnog fonda plus (100 milijuna), obrazovanje kojim zaposleni i nezaposleni stječu razne digitalne i zelene vještine proći ukupno oko 110 tisuća ljudi. Važnost tog programa, koji je Hrvatska, uz Francusku, prva pokrenula u Europskoj uniji, prepoznala je i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja će u njegovu promociju na radijskim postajama uložiti, za sada, oko 20 tisuća eura.

Mislav Balković, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanja, član Izvršnog odbora HUP-a te rektor Sveučilišta Algebra Bernays, najvećeg pružatelja obrazovanja kroz program vaučera, upozorava da, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma, 60 posto poslodavaca očekuje da će u sljedećih pet godina tehnologija transformirati njihovo poslovanje. To znači da će njihovi zaposlenici morati steći nova znanja i vještine ako žele ostati zapošljivi i konkurentni.

No, stjecanje novih znanja i vještina, odnosno cjeloživotno učenje Hrvatima “nije u krvi”. Tek 18 posto odraslih, pokazuju podaci Eurostata, sudjeluje u obrazovnim aktivnostima, što je daleko ispod prosjeka EU od 33 posto.

“Na državi i građanima je da radnici ostanu konkurentni na tržištu rada. Cilj je svih naših akcija, ali i suradnje s nadležnim Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), da osvijestimo građane da postoje prilike za stjecanje novih znanja i vještina te da te prilike moraju iskoristiti kako ih tehnologija ne bi istisnula s tržišta rada”, poručuje Balković.

Aktivacija nezaposlenih

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, tome dodaje da je cilj svega što HUP radi u području obrazovanja, zadržati mlade na domaćem tržištu kako bi bio smanjen uvoz strane radne snage. “Uvoz stranih radnika je vatrogasna mjera, no oni ne mogu zamijeniti domaćeg radnika”, poručuje Weber.

No, domaćih je radnika premalo za potrebe tržišta, posebno u sektoru građevine i ugostiteljstva. S druge strane, broj neaktivnog stanovništva (koji ne radi niti aktivno traži posao) u Hrvatskoj je iznimno visok (1,5 milijuna od kojih tek 60 tisuća želi raditi, ali ne traži posao, pokazuju podaci DZS-a). Upravo ti neaktivni čine bazen iz kojega se može aktivirati dodatna radna snaga. Također, upravo bi njima program vaučera za obrazovanje trebao biti posebno zanimljiv. No, oni ga slabo koriste.

Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a, kaže da programe vaučera uglavnom, u 75 do 80 posto slučajeva, koriste zaposleni. Dijelom je tome tako jer ih nezaposleni mogu koristiti jedino ako su prijavljeni na burzi rada, što dugotrajno nezaposleni rijetko jesu. Po tom pitanju nema naznake promjene. Svi koji žele prekvalifikaciju ili dodatno obrazovanje moraju se prijaviti na HZZ koji u ovom trenutku broji 70420 nezaposlenih, najniži broj ikada zabilježen.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Međutim, dugotrajno nezaposleni odnedavno na raspolaganju imaju mjeru cjelovite kvalifikacije. “Ta, prvi put uvedena mjera, omogućuje završetak cijele srednje škole za zanimanje prodavača uz odrađivanje prakse”, naveo je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, napomenuvši da svi državni projekti ulaganja u dodatno obrazovanje građana napokon donose plodove. Postoci sudjelovanja u cjeloživotnom obrazovanju, ističe, u samo godinu dana podignuti su s 4,9 na 6,6 posto.

Model osnovnih računa

Što se vaučera za obrazovanje tiče najtraženiji su programi za stjecanje digitalnih vještina, konkretno program za internet marketing, kaže ravnatelj HZZ-a. Sljedeći najpopularniji je onaj za pomoćnika u nastavi, što je ujedno i primjer da sustav vaučera može biti brz odgovor na potrebe tržišta rada, ističe Lončar dodajući da programe jednako koriste muškarci i žene.

Trenutačno građani na raspolaganju imaju 333 obrazovna programa koje provodi više od 250 ustanova, od privatnih do javnih (najčešće pučka otvorena učilišta). Također, dobar dio programa dostupan je online, pa ih polaznici mogu slušati i polagati iz udobnosti doma. Sama prijava potpuno je digitalizirana i, kažu nadležni, vrlo jednostavna. Trajanje programa i njegova cijena variraju ovisno o njegovoj kompleksnosti, a najskuplji stoji 4 tisuće eura i odnosni se na umjetnu inteligenciju. Građani tako imaju priliku obrazovati se u poljoprivrednim zanimanjima (primjerice o ekloškom uzgoju), tehnologiji, ali i čišćenju.

“Cilj nam je da obrazovanje bude što dostupnije što širem broju ljudi”, poručuje Lončar. Vidiš iz Ministarstva rada pritom dodaje da i poslodavci od početka ove godine imaju mogućnost kreiranja vlastitih obrazovnih programa dodajući da novac namijenjen ovoj svrsi neće brzo “ishlapiti”. Uostalom i na europskoj se razini raspravlja o uvođenju modela osnovnih računa prema kojem bi svaki građanin na račun dobio određeni iznos namijenjen obrazovanju. Taj bi model, u konačnici, trebao zamijeniti trenutačne vaučere.