Zakon o oprostu dugova (ZOP) kao jednokratna Vladina mjera pomoći blokiranim građanima stupio je na snagu u subotu, a dosljednom primjenom automatskog brisanja dugova do 10.000 kn blokiranima čiji su vjerovnici država i povezani subjekti, izbrisano je 1,33 mlrd. kn.

Tako je otpis duga zahvatio 150.474 građana ovršenika, od kojih je njih 6248 ili 2% ukupnog broja blokiranih u potpunosti deblokirano. No, to ne znači da će deblokada automatski dovesti do manjeg broja zaštićenih računa, jer njihovo zatvaranje ovisi o volji građana. U ovoj fazi najviše su blokiranima otpisali HRT (250 mil. kuna) te HZZO (159 mil. kn), a treći je HŽ Putnički prijevoz sa 4,6 mil. kn.

Slijedi drugi dio u primjeni ZOP-a u kojem vjerovnici iz privatnog sektora i lokalna država na raspolaganju imaju rok od 30 dana u kojem mogu odlučiti hoće li pristupiti otpisu do 10.000 kn duga svakog ovršenika. Kako će im to biti porezno priznati rashod, dok se ovršeniku to ne tretira oporezivim dohotkom, nagađa se da će otpisima biti zahvaćen velik broj ovršenika, no pravo stanje bit će poznato do kraja godine. Očekuje se i da za otpisim posegnuti i lokalna država – JLS i komunalna društva u vlasništvu lokalne samouprave, koji su to i najavljivali u fazi izrade zakona.

U tom segmentu procjenjuje se da je daljnjih oko 7000 ovršenika koji duguju oko 450 mil. kn. S druge strane što se države kao vjerovnika tiče, postoji problematika u vidu malog broja građana koji državi duguju velike iznose, a to su uglavnom bivši obrtnici. Njima će na raspolaganju biti druge mjere, od reprograma dugova u trajanju do najviše 60 rata – istaknuo je tu mogućnost npr. premijer Plenković, kao i drugi alati poput promijenjenog režima osobnog stečaja, čije zakonske odredbe stupaju u kolovozu na snagu.

Uz to, do kraja tjedna očekuje se i da će u NN biti objavljen novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji će prema Vladinoj računici dovesti do obustave postupaka pred Finom u iznosu od 30 mlrd kuna dugova u odnosu na 70-ak tisuća ovršenika. Ovim tempom, a primjenom mehanizama koji ne ovise o tome je li ovršenik upoznat sa svojim zakonskim pravom, nego se postupak inicira automatizmom, neslužbeno se procjenjuje da bi kroz najviše 3 godine Fina bilježila iznos blokada građana od oko 5 mlrd kn.

Dio tog očekivanog trenda je i 5%-tni pad smanjenja broja neplaćenih osnova na godišnjoj razini. Prema podacima Fine na kraju lipnja u blokadi je bilo 323.758 građana (0,8 % manje nego u svibnju) koji duguju 43,81 mlrd. kn (0,4 % više u odnosu na svibanj). Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima (160.000), dug prema financijskom sektoru iznosi 20,5 mlrd kn, a 4694 blokiranih duguje 22 mlrd kn, odnosno 52%.