EN DE

Država se povlači iz nekoliko tisuća bagatelnih sporova

Autor: Suzana Varošanec
21. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Riječ je o sporovima u kojima država potražuje od dužnika vrlo male iznose na računima za komunalije

Vlada će pomoći pravosuđu koje muku muči s velikim brojem neriješenih predmeta koji se godinama vuku tako što će omogućiti državnim tijelima i tvrtkama da odustanu od predmeta ako se radi o bagatelnim sporovima.Kako smo doznali od sudionika jučerašnjeg sastanka u Vladi, posvećenog “češljanju” najnovijeg Akcijskog plana za ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, donešenog nakon privremenog izvješća EK, Vlada će propisati kriterije čime će omogućiti DORH-u da u takvim slučajevima odustane od postupaka. Posljedica mjere bit će rasterećenje pravosuđa za, prema neslužbenim procjenama, više tisuća takvih predmeta koji bi bili obustavljeni. Riječ je o tzv. sporovima male vrijednosti u kojima država, preko svojih tvrtki, nastupa kao tužitelj te potražuje od dužnika veoma male iznose na računima za komunalije. Postupci su se otegnuli a predstavljaju opterećenje za sudstvo, posebice u uvjetima kada Hrvatska treba dokazati EK da ima dovoljno učinkovito sudstvo, dok je njihova naplata od dužnika procijenjena kao krajnje upitna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U 25 predmeta 2000 kuna
Vrhovni sud je identificirao taj problem, a njegov predsjednik Branko Hrvatin na jučerašnjem sastanku u Vladi problem je ilustrirao podatkom da, primjerice, u 25 sudskih predmeta država utužuje ukupno 2 tisuće kuna. Na sastanku kod premijerke Jadranke Kosor uz Hrvatina su nazočili glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, novi predsjednik Državnog sudbenog vijeća Ranko Marijan, inače sudac VSRH, te predstavnik Državnoodvjetničkog vijeća, kao i ministri policije, pravosuđa, regionalnog razvoja, vanjskih poslova i uprave čiji resori imaju zadatke važne za ispunjavanje mjerila: Tomislav Karamarko, Dražen Bošnjaković, Božidar Pankretić, Gordan Jandroković i Davorin Mlakar. Nazočio je i Kristijan Turkalj iz Ministarstva pravosuđa, hrvatski pregovorač o poglavlju 23, koji tvrdi da je 50 posto obavljeno ili u samoj završnici, te da će praktički sve biti zgotovljeno u travnju, dok će u svibnju biti ispunjeno mjerilo vezano uz stambeno zbrinjavanje izbjeglica i imenovanje sudaca po novim kriterijima imenovanja i napredovanja. “Ispunit ćemo do lipnja sva mjerila važna za završetak pregovora o poglavlju 23”, kazao je Bošnjaković.

Vlada će pomoći pravosuđu koje muku muči s velikim brojem neriješenih predmeta koji se godinama vuku tako što će omogućiti državnim tijelima i tvrtkama da odustanu od predmeta ako se radi o bagatelnim sporovima.Kako smo doznali od sudionika jučerašnjeg sastanka u Vladi, posvećenog “češljanju” najnovijeg Akcijskog plana za ispunjavanje mjerila iz poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, donešenog nakon privremenog izvješća EK, Vlada će propisati kriterije čime će omogućiti DORH-u da u takvim slučajevima odustane od postupaka. Posljedica mjere bit će rasterećenje pravosuđa za, prema neslužbenim procjenama, više tisuća takvih predmeta koji bi bili obustavljeni. Riječ je o tzv. sporovima male vrijednosti u kojima država, preko svojih tvrtki, nastupa kao tužitelj te potražuje od dužnika veoma male iznose na računima za komunalije. Postupci su se otegnuli a predstavljaju opterećenje za sudstvo, posebice u uvjetima kada Hrvatska treba dokazati EK da ima dovoljno učinkovito sudstvo, dok je njihova naplata od dužnika procijenjena kao krajnje upitna.

U 25 predmeta 2000 kuna
Vrhovni sud je identificirao taj problem, a njegov predsjednik Branko Hrvatin na jučerašnjem sastanku u Vladi problem je ilustrirao podatkom da, primjerice, u 25 sudskih predmeta država utužuje ukupno 2 tisuće kuna. Na sastanku kod premijerke Jadranke Kosor uz Hrvatina su nazočili glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, novi predsjednik Državnog sudbenog vijeća Ranko Marijan, inače sudac VSRH, te predstavnik Državnoodvjetničkog vijeća, kao i ministri policije, pravosuđa, regionalnog razvoja, vanjskih poslova i uprave čiji resori imaju zadatke važne za ispunjavanje mjerila: Tomislav Karamarko, Dražen Bošnjaković, Božidar Pankretić, Gordan Jandroković i Davorin Mlakar. Nazočio je i Kristijan Turkalj iz Ministarstva pravosuđa, hrvatski pregovorač o poglavlju 23, koji tvrdi da je 50 posto obavljeno ili u samoj završnici, te da će praktički sve biti zgotovljeno u travnju, dok će u svibnju biti ispunjeno mjerilo vezano uz stambeno zbrinjavanje izbjeglica i imenovanje sudaca po novim kriterijima imenovanja i napredovanja. “Ispunit ćemo do lipnja sva mjerila važna za završetak pregovora o poglavlju 23”, kazao je Bošnjaković.

Važan dobar trend
Premijerka je jučer izviještena i o održanim sastancima s predsjednicima sudova koji su potaknuti da usmjere pažnju na jako stare predmete. Najveći problem predstavlja oko tri tisuće predmata započetih prije 1995. i deset tisuća neriješenih predmeta starijih od deset godina. Ukupno postoji oko 100.000 predmeta starijih od tri godine, dakle starijih od standarda trajanja suđenja u EU. Budući da je broj neriješenih predmeta od 2005. do danas prepolovljen – s milijun i šesto tisuća na nešto ispod 800 tisuća, i da ih suci ukupno godišnje riješe oko 1,5 milijuna, pozitivan trend bi trebao dovesti do toga da lipnju bude manje najstarijih zaostataka, dok bi do kraja godine sudstvo trebalo riješiti gotovo sve najdugotrajnije. Karamarko će ovih danana osnažiti policijski USKOK sa 66 policijskih službenika. Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan će dobiti u nadležnost kontrolu odbačanih kaznenih prijava protiv korupcije od strane redovnih tužiteljstava. Promjene sudskog poslovnika Ministartsva pravosuđa omogućile su da po uzoru na USKOK- ove suce, specijalizirani suci za ratne zločine sude na četiri suda u zemlji.

Vesna Pusić

Nisu bitna samo mjerila
Hrvatska je u stanju dovršiti pregovore u lipnju te zaključiti poglavlje pravosuđe i temeljna prava pod uvjetom da se ispune dvije vrste zadaća. U prvoj su mjerila iz poglavlja 23 što je zadaća Vlade. U drugoj grupi je snažna diplomatska ofenziva, a moraju je predvoditi predsjednica Vlade i predsjednik države. Kod pravosuđa neće biti dovoljno ispuniti mjerila, na kraju toga stoji politička ocjena”, kazala je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupnju EU.

Poreznici dolaze raditi u izborno povjerenstvo

Jači nadzor financija političkih stranaka
Branko Hrvatin, inače i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, izvijestio je da je promjenama sistematizacije radnih mjesta u DIP-u predviđeno povećanje broja službenika čime će se omogućiti da DIP može kontrolirati financiranje izbornih kampanja. Dogovoreno je da će u DIP prijeći tri porezna službenika iz Porezne uprave Ministarstva financija kako bi pomogli svojim iskustvima. U nizu mjerila na kojima Hrvatska radi sa ciljem da u lipnju zatvori pregovore o poglavlju 23 važno mjesto ima kontrola financiranja političkih stranaka, osobito prikupljanja sredstava u izbornoj kampanji od donatora.

2000 predmeta od kojih država kani odustati jer su u pitanju sporovi male vrijednosti ili su teško naplativi

10.000 predmeta starijih od 10 godina i 3000 predmeta starijih od 15 godina riješit će se do kraja godine

100 tisuća predmeta starije je od tri godine i njihov se broj mora znatno smanjiti

4 sudska odjela u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku dobivaju suce specijalizirane za ratne zločine

Autor: Suzana Varošanec
21. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close