Uz zaključenje izdanja tzv. narodnog trezorskog zapisa Ministarstvo financija ovaj je tjedan finaliziralo i operaciju refinanciranja domaćeg obvezničkog duga koji na naplatu stiže u ponedjeljak.

Uoči dospijeća 1,5 milijardi eura vrijedne šestogodišnje obveznice iz 2017. izdalo je novu, ali nešto manjeg iznosa i nešto dulje ročnosti, na deset godina. Veličina nove obveznice na kraju je određena na 1,25 milijardi eura.

Izdanje je realizirano uz godišnju kamatnu stopu od 3,75 posto, što je istovjetno onoj za građane kod ovaj tjedan plasiranog jednogodišnjeg trezorca, s tim da je u konačnici prinos za primarne kupce nove 10-godišnje obveznice nešto većih 3,81 posto. S obzirom na trenutne prinose na 10-godišnji hrvatski dug na sekundarnom tržištu obveznica, nove su izdane praktično bez premije.

Odbijeno milijardu eura
Kako navode u Ministarstvu financija, u četiri i pol sata trajanja upisa obveznice potražnja raznih kategorija institucionalnih investitora, od mirovinskih fondova i osiguravatelja do investicijskih fondova i banaka, premašila je 2,3 milijarde eura. Dakle, odbijeno je nešto više od milijardu eura ponuda u kojima su traženi viši prinosi, odnosno određena premija pri izdanju u odnosu na sekundarno tržište.

Odluka da se u najnovijoj operaciji zaduživanja države ide na manje od iznosa predstojeće otplate po dospijevajućim obveznicama nije neočekivana. Osim komotne proračunske situacije, tome je svakako pridonijelo i to što je uslijed potražnje koju su građani (nešto manje od 37 tisuća njih) iskazali za ‘narodnim trezorcem’, veličina ovotjednog izdanja TZ-a na kraju utvrđena na 1,13 milijardi eura, što je oko dva i pol puta više od prvotnih najava ciljanog iznosa.

Izdanjem nove obveznice za ovu su godinu ujedno i zaključene operacije financiranja države. No, iduće godine već krajem siječnja slijedi prvo veće dospijeće. Na naplatu stiže 10-godišnja euroobveznica iz 2014. vrijedna 1,75 milijardi dolara, izdana uz kamatu od šest posto.

Pored toga, kad je riječ o obveznicama, dogodine treba refinancirati i dvije domaće. Sredinom srpnja dospijeva 1,4 milijarde eura po 11-godišnjem izdanju iz 2013. (s kamatom od 5,75 posto), a potom krajem rujna i nešto manje od pola milijarde eura (3,5 mlrd. kuna) vrijedno izdanje iz 2019., odnosno iz vremena ultraniskih kamata (izdane su uz kamatni kupon od 0,25 posto).

U svakom slučaju, refinanciranje te obveznice značit će već kamatni trošak, dok će kod prve dvije zamjena novim dugom rezultirati kamatnim uštedama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Potencijal građana
Za iduću godinu prijedlogom proračuna predviđeno je neto financiranje i iznosu većem od četiri milijarde eura; primici od financijske imovine i zaduživanja planirani su na 8,1 milijardu eura, a izdaci na 4,5 milijarde.

Vlada je, pak, na jučerašnjoj sjednici usvojila smjernice upravljanja javnim dugom kojima se utvrđuju načela ostvarenja utvrđenih planova financiranja te upravljanje financijskim obvezama duga središnjeg proračuna po instrumentima zaduživanja koji se izravno podmiruju iz državnog proračuna.

Dakle, obveznicama, trezorskim zapisima te kreditima i zajmovima. Te smjernice uz prikaz kretanja i strukture javnog duga u proteklom razdoblju uključuju trogodišnje projekcije i načela ostvarenja utvrđenih planova financiranja središnjeg proračuna te provedbene rizike i načela njihova ublažavanja.

U svakom slučaju, nakon što su ove godine građani kroz više od 1,3 milijarde eura uloženih u dvogodišnje obveznice te milijardu eura u trezorske zapise potvrdili da se u tom dijelu krije nemali potencijal širenja domaće baze investitora, i u budućim izdanjima državnog duga, barem onih ročnosti do nekoliko godina, pri zaduživanju će se računati i na domaće stanovništvo.