Država planira od T-Mobilea, Vipneta, Tele2 kao i ostalih operatera koji plaćaju tzv. naknade za frekvencije u 2009. uprihoditi dodatnih 250-500 milijuna kuna. Prema prijedlogu Pravilnika o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra koje je predložilo Ministarstvo mora, prometa i veza, naknade za korištenje radijskih frekvencija porasle bi dva do tri puta.

Zajednički nastup
Naknade od frekvencija, izuzmemo li poreze, tradicionalno su najizdašniji izvor prihoda koji državni proračun ostvaruje na telekomunikacijskom tržištu. Primjerice, država je u 2007. od frekvencija uprihodila 263,2 milijuna kuna što je 28,5 posto više nego godinu prije i u okviru očekivanog prosjeka rasta. Tri mobilna operatera stoga su zbog neočekivane situacije dogovorila zajednički nastup prema nadležnom ministarstvu, pojašnjava predsjednica Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske Sarita Bukovčan-Kvaternik. “Nismo zadovoljni s predloženim tekstom pravilnika jer predstavlja moguću prijetnju velikom investiranju u telekomunikacije. Zajedno s drugim operaterima dostavili smo zajedničke primjedbe preko Udruge pokretnih komunikacija i uvjereni smo da ćemo zajednički s Ministarstvom doći do varijante teksta koji će biti zadovoljavajući za sve strane”, tvrdi Vipnet, koji vodi Mladen Pejković. Slično tvrde i ostali operateri. Tako neslužbeno doznajemo da bi se te naknade tvrtki Odašiljači i veze, koja svoje poslovanje temelji na bežičnim uslugama, gotovo udvostručile. Dok u Wimax Telecomu kažu da bi njima takve naknade mogle porasti i do tri puta. “Brojke do kojih smo došli su specifične za Wimax Telecoma jer se prema pravilniku koristi složena metodologija njihova izračuna. Međutim, u pravilu su za sve koncesionare i sve slučajeve naknade oko tri puta više nego do sada”, kaže Emil Šadek, član Uprave Wimax Telecoma i direktor te tvrtke za Hrvatsku.

Europska praksa
Šadek dodaje da pozdravljaju metedologiju prema kojoj se izračunavaju naknade jer, kako tvrdi, u obzir uzima mnoge relevantne podatke. No dodaje da bi pondere uz te faktore trebalo “smanjiti desetak puta kako bi posao bio imalo zanimljiv”. Prema jednoj od stručnih analiza Hrvatska sa 0,10 eurocenti po stanovniku godišnje ima trostruko skuplju naknadu za Wimax nego Austrija ili Njemačka gdje je takva naknada 0,03 eurocenta. Novim bi se pak pravilnikom ta naknada u Hrvatskoj trebala povećati na 0,27 eurocenti što je gotovo deset puta više nego u Austriji, pet puta više nego u Slovačkoj i 3,5 puta više nego u Švicarskoj. Bi li drastično povećanje frekvencijskih naknada izazvalo povećanje cijena mobilnih i inih usluga, zasad je teško reći. Prema analizi Europske komisije, cijene mobilnih usluga u Hrvatskoj ionako blago rastu, od srpnja 2007. do travnja 2008. porasle za jedan posto. Još je neizvjesno u kojem će obliku zaživjeti pravilnik. Prošli tjedan u ministarstvu Božidara Kalmete održan je sastanak s operaterima. Navodno je Ministarstvo odlučilo uvažiti dio prijedloga operatera. Spominju se postupno uvođenje viših naknada te smanjivanje iznosa pojedinih naknada. Službeno o tome u Ministarstvu nemaju što reći dok ministar do kraja tjedna ne odobri konačnu verziju pravilnika. Državni tajnik za promet Dražen Breglec, kao i ravnatelj uprave elektroničkih komunikacija Krešo Antonović, suzdržali su se od komentara. Jedini koji su već sada zadovoljni novim pravilnikom su, čini se, fiksni operateri. “Optimatelekom podržava novi pravilnik jer regulira korištenje frekvencijskog spektra ovisno o zemljopisnim udaljenostima i korištenom frekvencijskom spektru, pri čemu se osiguravaju niže ili iste cijene u odnosu na dosadašnji pravilnik iako bi bili zadovoljniji da se ukloni sankcija o višim cijenama za korištenje nižeg frekvencijskog spektra na manjim udaljenostima”, zaključuje Hrvoje Lovrić iz Optima telekoma.