U svakom trenutku valja imati na umu da je Hrvatska država s visokim udjelom javnog duga u BDP-u i s visokim rashodima opće države, a njihovo smanjivanje nije lako, posebice zbog velikih otpora interesnih skupina.

Upozorenje to je ravnateljice Instituta za javne financije Katarina Ott u aktualnom osvrtu  u kojem je zapitala treba li odmah spiskati i najmanji proračunski višak? Njezin je odgovor, dakako, niječan, a državu je usporedila sa zaigranom djecom koja 'spiskaju' džeparac čim ga dobiju, pogotovo ako ih društvo kojim su okruženi još na to i nagovara. Odrasli se – osobito oni odgovorni za vođenje države – ne mogu tako ponašati, piše Ott, jer iza države ne stoji nitko tko će se pobrinuti za njene potrebe osim okrutnih financijskih tržišta.

Ott smatra da treba podržati svaki napor vlade koji vodi smanjenju rashoda, deficita i dugova. Ravnateljica Instituta upozorava da su naznake kratkoročnog blagog fiskalnog oporavka izazvane uglavnom rastom gospodarstva i povoljnijim uvjetima otplate dugova, no, to se oboje može preko noći promijeniti, a srednjoročni su i dugoročni fiskalni izgledi još uvijek neizvjesni, pa i nepovoljni. Europska je komisija nedavno objavila analizu fiskalnog stanja Unije.  

"Pokazlo se da je Hrvatska u 2016. ostvarila najznačajnije smanjenje proračunskog deficita od svih članica EU-a (deficit 0,8 % BDP-a), no i dalje je suočena sa znatnim rizicima održivosti javnih financija, posebice s visokim sveukupnim rizikom održivosti javnog duga.

Stoga je pozitivno što Vlada planira dugoročno smanjivanje proračunskih deficita, pa čak i ostvarivanje suficita, no za ostvarenje tih ciljeva morala bi pokrenuti i neophodne reforme te ne bi smjela popuštati pritiscima interesnih skupina i neukih, populističkih demagoga", piše Ott. Deficit konsolidirane opće države zemalja članica EU je u 2016. s prosječnih 1,7% BDP-a bio niži od očekivanja, uglavnom zbog toga što je prosječni rast BDP-a bio viši od očekivanja.