Ako je vjerovati pričama s terena, država će u ovoj godini izgubiti stotine milijune kuna poreza od ugostitelja koji su pronašli načine da izbjegnu platiti PDV, koji im je s početkom godine gotovo udvostručen.

Naveliko se priča da vlasnici restorana koriste zakonsku mogućnost osnivanja novih tvrtki, koje su u prvoj godini poslovanja oslobođene plaćanja PDV-a, te tako umjesto ranijih 13 posto PDV-a ne plaćaju ništa. Umjesto da utrže planiranih 800 milijun kuna od većeg poreza, u Poreznoj upravi mogu biti sretni ako od ugostitelja dobiju i 200 milijuna, kažu naši sugovornici. Kako je poznato, početkom godine stopa PDV-a na ugostiteljske usluge skočila je s 13 na 25 posto, a primijenjuje se u kafićima i restoranima, uključujući i a la carte restorane u hotelima, a usluge pansiona ostale su na 13 posto.

Hrvatska se tako uz Dansku našla na samom vrhu ljestvice EU po visini porezne stope za ugostiteljstvo. Stopa od 25% znatno viša od prosjeka u konkurentskim zemljama Mediterana od 10 posto, izuzev Grčke koja je uslijed ekonomske krize PDV svojim ugostiteljima povisila na 24 posto. Iako poduzetnici otvaranjem nove firme ne krše nikakve propise, oni predstavljaju nelojalnu konkurenciju i izazivaju animozitete među ugostiteljima koji traže jednake uvjete poslovanja. Tim više što se uredni platiše PDV-a na tržištu još bore s paušalcima i vlasnicima pansiona koji i dalje u svojim restoranima plaćaju stopu od 13 posto, a uslužuju i goste izvana.

Marin Medak, vlasnik tvrtke OPS Vallum Klub u čijem sastavu posluje i restoran RougeMarin, mjesečno plaća između 150 i 200 tisuća kuna PDV-a i osjeća se glupo zbog nelojalne konkurencije. "Istina je da sam u svojoj tvrtki zbog iznenadne promjene poreza morao odustati od nekih projekata, smanjujem broj zaposlenih i zaista nam je porast PDV-a ugrozio egzistenciju, no ako ja plaćam očekujem da i drugi plaćaju, i da svi imamo jednak status, a država to nije riješila iako joj je to zadaća", ističe Medak.

Naši sugovornici iz branše kažu kako se manevar s promjenom firme izvodi više na Jadranu gdje je jači promet i više cijene, a manje u Zagrebu. Također, na to se lakše mogu odlučiti oni koji nemaju puno zaposlenih i više projekata, nisu značajno zaduženi ili posluju u vlastitom prostoru bez najma, u suprotnom postupak nije baš lako izvesti.  Zagrebački ugostitelj Zlatko Puntijar razumije svoje kolege koji su otvaranjem nove firme spasili posao, no ne misli da će to dugo trajati.

"Država će pronaći način da riješi takve postupke koji nisu u suprotnosti sa zakonom, no istovremeno trebali bi razmisliti o održivosti takve porezne politike koja će svakako narušiti kvalitetu ugostiteljske usluge", ističe Puntijar.    Nelojalnu konkurenciju ne predstavljaju samo oni koji mijenjaju firmu, već i paušalci i pansioni, upozorava Medak. "Koliko je nama poznato, samo na riječkom području imate 300 objekata u sustavu paušala, a što je s ostatkom Hrvatske? Istovremeno, pansioni na moru plaćaju 13 posto u restoranima u kojima ugošćuju i one koji ne spavaju u njihovim objektima, što je država propustila regulirati. I ne manje važno, različite porezne stope u hotelima destimuliraju a la carte uslugu i korištenje lokalnih namirnica, a potiču nabavku uvozne robe na veliko", zaključuje Medak.