Država, s priličnim zakašnjenjem, traži od trgovaca, da joj daju podatke o cijenama artikla prije i nakon snižavanja stope PDV-a u travnju prošle godine. Kažu da im trebaju zbog analitike
Naslov: Država jača pritisak na trgovce, stižu im upitnici jesu li ili nisu snižavali cijene
Država, s priličnim zakašnjenjem, traži od trgovaca, da joj daju podatke o cijenama artikla prije i nakon snižavanja stope PDV-a u travnju prošle godine. Kažu da im trebaju zbog analitike
Naslov: Država jača pritisak na trgovce, stižu im upitnici jesu li ili nisu snižavali cijene
Država, s priličnim zakašnjenjem, traži od trgovaca, da joj daju podatke o cijenama artikla prije i nakon snižavanja stope PDV-a u travnju prošle godine. Kažu da im trebaju zbog analitike
Na adrese će 30 tisuća trgovaca uskoro, konkretnije 6. veljače, stići upit kojim će morati obrazložiti jesu li povećavali, snižavali ili su u njihovim trgovinama cijene pojedinih artikla ostale iste nakon što je država početkom travnja prošle godine snizila opću stopu PDV-a na određene proizvode (na 5 i 13 posto). Najavio je to ministar financija Marko Primorac na Poreznoj konferenciji održanoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
“Cilj nije kažnjavanje već će ovo biti dio analitičke podloge za naknadnu procjenu učinaka propisa kako bismo u budućnosti mogli donositi bolje porezne propise i stope. Pratit ćemo cijene prije snižavanje stope PDV-a, netom prije snižavanja, dan nakon snižavanja stope PDV-a i dan u kojem je došlo do sljedeće promjene cijena”, rekao je Primorac.
Obrazac koji će trgovci dobiti putem sustava ePorezna morat će popuniti i dostaviti do 22.veljače. A ovaj obrazac, za razliku od onoga koji je od najvećih trgovaca tražio Davor Filipović, ministar gospodarstva, zbog sumnji u povećanje cijena nakon uvođenja eura, neće biti opcionalan. Poduzetnici će ga morati ispuniti jer će im u protivnom stići prekršajne kazne.
Država ovime, barem kako uvjerava Primorac, želi dobiti analitičku potvrdu onoga što je opće poznato u Hrvata, a to je da snižavanje poreznih stopa kupci najčešće ne osjećaju, odnosno proizvodi ne pojeftinjuju unatoč smanjenju poreza.
No, zanimljiv je tajming upućivanja ovakvog upitnika trgovcima, pa se ne može izbjeći dojam da je ovo vrsta pritiska jer većina njih nije pristala biti na tzv. “bijelim listama” Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a koje su trebale omogućiti usporedivost kretanja cijena.
Poznato je izjava Primorca da država ima instrumente da kazni trgovce “samo je pitanje u kojoj će ih mjeri koristiti”.
Kako se čini, ipak, nemaju instrument kojim bi mogli natjerati trgovce da dostave podatke o cijenama prije i nakon uvođenja eura, pa je Ministarstvo financija odlučilo iskoristiti izmjenu PDV-a iz travnja prošle godine. Tada je stopa PDV-a snižena na niz prehrambenih proizvoda, poput mesa, jaja, ribe, ulja, maslaca.. i to na pet posto, dok je na 13 posto snižen prirodni plin, ogrjevno drvno, briket, sječka, grijanje iz toplinskih stanica.
U prilog sumnji da se radi o pritisku na trgovce govori i činjenica da je ovo prvi put da država koristi upitnike za provjeru jesu li cijene snižene ili nisu nakon snižavanja stope PDV-a. A poznato je da su porezna rasterećenja išla u nekoliko navrata te se nikada nije išlo u sustavnu provjeru njegovog efekta (niti 2020. kada je snižen PDV u ugostiteljstvu s 25 na 13 posto, a niti 2019. kada je snižen na određene prehrambene artikle. Također s 25 na 13 posto).
Osim ove novine, Primorac je najavio da rade na izmjenama kako bi poboljšali efikasnost naplate poreznih dugova. Oni, pojasnio je, često završavaju u zastari pa će izmjenama na Upravnim sudovima uspostaviti nove odjele za financije, a koji će biti posvećeni poreznim dugovanjima. Izmjenama Zakona o sudskom registru, što je također u tijeku, bit će onemogućeno da oni koji imaju dugovanja otvaraju nove tvrtke.
Također, najavio je, razmišlja se o izradi platforme za usporedbu poreza u državama članicama EU-a. Cilj je ministra Primorca otkloniti zablude da je porez na dohodak u Hrvatskoj previsok.
“Porez na rad u Hrvatskoj je na 28 posto, a prosjek EU je 38 posto. Priča o prevelikom poreznom opterećenju rada ne stoji. To moramo demistificirati”, istaknuo je Primorac.
No, kako je i sam rekao, prostora za rasterećenje rada i dalje ima. A do njega može doći jedino prebacivanje poreznog tereta s rada na imovinu. Na pitanje znači li to najavu poreza na nekretnine Primorac je odgovorio “ne u ovom trenutku”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu