Najuspješnijem hrvatskom brodgradilištu – pulskom Uljaniku – prijeti značajno smanjenje temeljnog kapitala, ako ne i gubitak gotovo polovice vrijednosti, jer neće dobiti odštetu za pomorsko dobro koje se našlo u njegovom temeljnom kapitalu.

Slijedom toga može se spekulirati da Uljanik, suprotno očekivanjima, neće moći ostvariti dobru cijenu u privatizaciji. Taj je razvoj događaja kod Uljanika izgledan prema ocjenama više izvora Poslovnog dnevnika. Iz Ministarstva gospodarstva potvrđuju da se brodogradilišta neće odštetiti po osnovi izvlačenja pomorskog dobra iz njihovog temeljenog kapitala, no navodno se radi na pripremi odštete po drugim osnovama. U tijeku je financijska valorizacija učinaka brisanja pomorskog dobra iz bilanci kod svakog brodgradilišta koja će biti gotova do kraja rujna. Naime, pomorsko dobro se ne može privatizirati, a ostaviti ga u bilancama, značilo bi da se ne može ući u proces privatizacije. Takvu kočnicu Vlada je otpustila naredivši brisanje pomorskog dobra iz bilanci, a iz tog razloga brodogradilišta se moraju isknjižiti iz vlasništva na zemljištu koje su nezakonito upisali. Najveći je problem s Uljanikom, koji je u cijelosti upisan na pomorskom dobru. Ostali škverovi imaju samo neke sporne čestice koje se propituju, no imaju i imovinske probleme druge vrste za koje se priprema rješenje. Izvlačenje pomorskog dobra iz bilance Uljanika, prema prvotnim kalkulacijama, dovest će do rezanja vrijednosti temeljnog kapitala koji, po podacima iz sudskog registra, iznosi 388,8 milijuna kuna. Pulsko brodogradilište se jedino u pretvorbi uknjižilo kao vlasnik zemljišta na pomorskom dobru, a sada neće dobiti odštetu u iznosu od oko 160 milijuna kuna koliko traži za brisanje vlasništva od države. Stoga bi se njegov temeljni kapital u skoroj budućnosti morao sniziti sa 388,8 na 228,8 milijuna kuna. Više je ekonomskih stručnjaka potvrdilo Poslovnom dnevniku da je neupitan učinak smanjenja vrijednosti Uljanikove imovine zbog izvlačenja pomorskog dobra iz bilance, ako ne dođe do kompenzacije, a među njima i Ljubo Jurčić. Kako tumače najnovija zbivanja u brodogradnji, državi je samo cilj izvući zemljište koje je pomorsko dobro iz bilanci svugdje gdje je prisutno u brodogradilištima. Profesor Jurčić kaže kako nije realno očekivati odštetu Uljanika iako bi se, smatra, imovina koja se otuđuje trebala nadoknaditi. “Smanjenje temeljnog kapitala brodogradilišta neće utjecati na njihovu privatizaciju osim ako bi se radilo o prenamjeni prostora za neku drugu aktivnost, ali će utjecati na cijenu po kojoj će ih država, odnosno Vlada prodavati. Za cijenu je važna i neamortizirana imovina, a ako se sada kod Uljanika umanjuje imovina za pomorsko dobro, onda se umanjuje taj dio vrijednosti poduzeća, pa se može očekivati i niža cijena”, kaže Jurčić.

Iz Uljanika nisu komentirali takav razvoj događaja do zaključenja broja. Analitičari su suglasni kako Uljanik više ne može očekivati kompenzaciju za izuzeto pomorsko dobro na kojem zakon zabranjuje bilo kakvo raspolaganje, primjerice stjecanje vlasništva, hipoteka ili naknade. No, kao glavni razlog navode novi smjer Vlade koja je odlučila očistiti bilance brodogradilišta od pomorskog dobra te ih restrukturirati kroz privatizaciju po istom modelu koji je primijenjen u željezarama i TLM-u. Po njima više nema šanse prvotni koncept tzv. vlastitog doprinosa u restrukturiranju, a u kojem je država pristala dati odštetu brodogradilištima za izuzetno pomorsko dobro po kvadraturi zemljišta kao njihov doprinos restrukturiranju prije privatizacije. Taj način je bio prepoznat kao drugo ime za transfer novca brodogradilištima iz državne blagajne, pa nije prošao u Europskoj komisiji. Mišljenje stručnjaka u Bruxellesu je da je jedino rješenje privatizacija koja će u kratkom vremenskom roku rezultirati privatnim investitorima. Po tom scenariju oni će postati i koncesionari na pomorskom dobru, koje će kao vlasnici privatiziranih kompanija koristiti i plaćati naknade za koncesijsko pravo. Inače, utvrđivanju granice pomorskog dobra prethodi privatizaciji brodogradilišta, a na tome rade povjerenstva pod kontrolom županija i resornog ministarstva, te Državno odvjetništvo koje daje mišljenje bez kojeg se ne može izvršiti upis u zemljišne knjige. Linija razgraničenja pomorskog dobra, koje je javno dobro, prema prorektoru Sveučilišta u Splitu, prof. Draganu Bolanči, pomiče se prema moru, što znači smanjuje. “Ako se zbog granice pomorskog dobra ispostavi da se radi o nevaljanom upisu u zemljišne knjige, provodit će se izvlaštenje”, kaže Bolanča. Dosadašnja praksa u tretiranju pomorskog dobra kod morskih luka i brodogradilišta bila je u suprotnosti s “običnim” pomorskim dobrom koji pokriva prostor od 10 metara od mora. Po njoj cijeli prostor na kojem su smješteni luka ili brodogradilište proglašavao se pomorskim dobrom, dok će se, po novom, njihov prostor podijeliti prema funkcionalnom kriteriju.