Posljednjim izmjenama poreza na dobit, koje su stupile na snagu početkom siječnja, država je omogućila bankama otpis korporativnog poreza ako one budu otpisivale dugove ugroženim dužnicima.

Upravo ovih dana u Ministarstvu financija napokon su donijeli pravilnik o izmjenama poreza na dobit kao ključni preduvjet da banke krenu u svoj dio posla. Pravilnik nalaže bankama, doznaje Večernji list, da izrade kriterije i postupke za otpis dugova koje će poduzimati kako bi ublažile socijalne rizike kod korisnika stambenih kredita. Kreditori bi trebali osmisliti kriterije za zakonsku odredbu prema kojoj tu vrstu olakšice mogu očekivati dužnici kojima rate kredita ugrožavaju osnovne životne potrebe ili oni kojima prijeti ovrha nad stambenom nekretninom. 

Ugrožene investicije
No, osim ugroženih građana kojima su od početka siječnja na snagu stupile izmjene Zakon o potrošačkom kreditiranju i s njima niže rate stambenih kredita u švicarcima, mogućnost otpisa otvorila se i za tvrtke. Država je predvidjela mogućnost otpisa duga tvrtkama kojima otplate obveza prema banci ugrožavaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugrožavaju nastavak poslovanja. Pravilnikom je naložila bankama da joj dostave podatke o otpisu po svakoj pojedinoj osobi i korisniku kredita.Otpisivanje dugova dijelu najugroženijih dužnika ide u korist i bankama jer, osim što plaćaju manje poreza državi, time smanjuju troškove naplate duga, a dio gubitaka po lošim plasmanima prebacuju na državu. Sada se čeka potez banaka, čiji će interni izračuni pokazati koliko im se doista isplati logika države. Onog čega se bankari boje mogućnost je zloupotreba, poput prepisivanja nekretnina na drugu osobu, i kako ih izbjeći. 

Pozdravljaju ubrzanje 
Udruga banaka već je pozdravila takvo zakonsko rješenje, no naglašavajući da je konačna odluka o otpisu na banci. Da bi dobile poreznu olakšicu, dosad su banke morale dostaviti dokaze da nisu uspjele naplatiti potraživanje ni ovrhom ni u sudskom postupk, pa im u korist ide ubrzavanje tog procesa, koji je u praksi ovisi o sporosti pravosuđa. Tek treba vidjeti koliko će koristi od otpisa dugova imati domaći poduzetnici. Za razliku od građana, kojima u korist ide komponenta 'socijalne osjetljivosti', obrtnici i tvrtke druga su kategorija.

Prilikom odobravanja kredita banke su se iznimno dobro osiguravale ponajviše nekretninama, pa je i sam Zoran Bohaček iz HUB-a rekao da je nemoguće očekivati drastične otpise u tim slučajevima. Uzme li se obzir visina dobiti, najizdašniji platiše poreza na dobit su najveće banke Zagrebačka, Privredna i Erste banka; samo prve dvije zaradile su 80% dobiti bankarskog sektora, odnosno 2,2 milijarde kuna prije oporezivanja. No, budući da je dobit cijeloga bankarskog sustava u padu, a s njim i porez, otpisi bi počistili barem dio od četiri milijarde kuna stambenih i tridesetak milijardi kredita tvrtkama koje banke već teško ili nikako ne uspijevaju naplatiti.