Samo nekoliko dana nakon vijesti da talijanska SDF Grupa gasi proizvodnju kombajna u županjskoj tvrtki Same Deutz Fahr Žetelice te da s hrvatskog tržišta odlazi norveška državna energetska kompanija Statkraft, Ministarstvo gospodarstva u javno savjetovanje pustilo je dokument koji bi takve loše vijesti trebao smanjiti na minimum.

Riječ je o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana za poticanje ulaganja za razdoblje od 2024. do 2023. kojem je pridružen i Akcijski plan za njegovu provedbu.

Ciljevi i mjere
Prema dokumentu, na kojem je nešto više od godinu dana radilo 70 predstavnika raznih tijela, Hrvatska bi se do 2030. trebala “istaknuti kao poželjna investicijska destinacija s konkurentnim investicijskim okruženjem koje će privlačiti održiva ulaganja visoke dodane vrijednosti temeljena na znanju i inovacijama. To će dovesti do dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva, otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja životnog standarda za sve građane”.

Predlagatelj navodi da će Nacionalnim planom strukturirati javne politike i pripadajuće investicije za promicanje i olakšavanje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatskoj. Navode se tri posebna cilj te više mjera unutar svakog, a na temelju predloženog očekuje se povećanje volumena i kvalitete inozemnih izravnih ulaganja te posljedično jačanje otpornosti i ubrzanje održivog razvoja gospodarstva.

Stvaranje konkurentnog investicijskog okruženja kao potpore održivom razvoju prvi je od tri cilja. Slijede ga stvaranje učinkovitog sustava privlačenja i pružanja podrške privatnim ulaganjima te jačanje regionalne konkurentnosti privlačenjem prioritetnih ulaganja. Jednom od mjera u okviru drugog posebnog cilja navodi se diverzifikacija inozemnih izravnih pri čemu će se voditi računa o održivosti i kvaliteti ulagačkih projekata.

“Prioritet se može staviti na investicijske projekte u sektorima u kojima inozemna izravna ulaganja imaju veći učinak od domaćih poduzeća, kao naprimjer na produktivnost i inovacije (npr. niže tehnološke usluge), plaće i razvoj vještina (npr. IKT usluge i industrije s intenzivnim istraživanjem i razvojem), ekološki učinak i čiste tehnologije (npr. proizvodnja električne energije, obnovljivi izvori energije), kao i na sektore za koje Hrvatska pokazuje nove obrasce specijalizacije (npr. industrija strojeva, transporta i metala)”, navodi se u Nacionalnom planu.

Problem ulaganja
Iz resornog ministarstva, na čijem je čelu Ante Šušnjar, kažu da će poseban naglasak biti na razvoju digitalne platforme kako bi se olakšala razmjena podataka i učinkovita komunikacija između ključnih dionika za brzo reagiranje na upite investitora, praćenje provedbe investicije u svim fazama realizacije te pružanje postinvesticijske podrške. Indikativnim financijskim okvirom predviđa da će u mjere jačanja ulaganju u Hrvatskoj do 2030. biti uloženo 10,5 milijuna eura.

Problem stranih investicija u Hrvatskoj je njihova sektorska struktura. Poznato je da strani investitori u Hrvatskoj najviše ulažu u uslužni, a manje u prerađivački sektor. Podaci HNB-a za 2023. o inozemnim izravnim ulaganjima pokazuju ipak nešto bolju strukturu. Najviše od ukupno 2,7 milijarde eura uloženo je u farmaceutsku industriju, informacijsko-komunikacijske tehnologije te trgovinu na veliko i malo.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Usto, greenfield investicijski projekti lani su prema broju rasli 62 posto. Rast stranih ulaganja očekuje se i ove godine. Ipak, iznosi ulaganja na svjetskoj razini se smanjuju, zato je konkurentnost u njihovu privlačenju izuzetno bitna. Prema svim ljestvicama Hrvatska ne stoji najbolje, a u dokumentu koji je stavljen na javno savjetovanje navedeno je malo konkretnih mjera.