Dan nakon što je natječaj za brodogradnju prema općoj ocjeni doživio fijasko, premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je upravo suprotno. “Nismo se osramotili”, poručila je i dodala da je sa suradnicima u Vladi održala sastanak na kojem se dogovarao model prema kojem će se nastaviti privatizacijski proces u brodogradnji. “Tražimo najbolje rješenje za drugu rundu,” kazala je neodređeno premijerka kojoj je potpredsjednik Vlade Damir Polančec predočio stanje u brodogradilištima i načelni prijedlog o sadržaju drugoga kruga natječaja.

S detaljima se, međutim, neće ići u javnost prije nego što se o njima postigne dogovor s Europskom komisijom gdje je manevarski prostor više-manje zadan. Polančec će od Neelie Kroes, povjerenice za tržišno natjecanje, vjerojatno tražiti manje sudjelovanje poduzetnika u troškovima restrukturiranja, no iz izvora bliskih Komisiji sugeriraju da bi bilo mudrije raspisati drugi natječaj bez obvezujućih uvjeta za investitore. Komisija je navodno sklonija tome nego popuštanju u obveznim kompenzacijskim mjerama. No to iziskuje da Vlada u procesu vrednovanja ponuda i njihova eventualnog prihvaćanja ne bude popustljiva prema investitorima, odnosno ne pristane na njihove pritiske. Zasad u Bruxellesu o svemu nemaju službeni komentar. “Hrvatska Vlada još nam nije dala nikakve službene informacije, ali njezinu obavijest očekujemo u najkraćem mogućem roku”, rekao nam je Johnatan Todd, glasnogovornik Neelie Kroes. Za kakvu god se strategiju Vlada odluči, ne može pobjeći od raspleta koji je namjeravala izbjeći: morat će preuzeti daleko veći trošak od osam milijardi kuna koliko iznose krediti brodogradilištima pokriveni jamstvima države. Naime, obveze škverova narasle su na 12 milijardi kuna, od čega je samo dug dobavljačima 2,5 milijardi. Neplaćanja su se intenzivirala od proljeća zbog, objašanjavaju u brodogradilištima, nemogućnosti uobičajenog financiranja. Banke, unatoč državnim jamstvima, više nisu bile spremne financirati brodogradilišta pa su ona manjak likvidnosti preselila na dobavljače. Ipak, brodogradilištima je, prema podacima Ministarstva financija, ove godine izdano 1,05 milijardi kuna jamstava. Četvrtinu iznosa (249 milijuna kuna) početkom godine dobio je Uljanik, a ostalo je uglavnom bilo za Brodosplitu i Brodotrogiru. Potencijalni investitori očekuju da se Vlada prije drugoga kruga odredi i prema tzv. skrivenim gubicima, odnosno gubicima koji će nastati kao posljedica novih ugovora i trenutnih gradnji. Procjenu tog iznosa otežava činjenica da se od 30. rujna škverovima ne smiju isplaćivati izravne subvencije koje iznose šest posto od ugovorene cijene broda. U Ministarstvu gospodarstva objašnjavaju da su i te subvencije isplaćivane na temelju dogovora s EK te su trebale pokriti razdoblje do okončanja privatizacije. Tako je brodograditeljima kroz ovu godinu plasirano ukupno 283 milijuna kuna, što su i sva planirana sredstva za tu namjenu.

Prijete stečaji

Dobavljači na koljenima
Zajednica proizvođača brodske opreme u kojoj je ukupno 220 tvrtki sa 15.000 zaposlenih potvrđuje da su im brodogradilišta prije šest mjeseci gotovo potpuno obustavila plaćanja te da bi s produženjem takvoga stanja te tvrtke mogle otići u stečaj.

Čekanje na naplatu
Istodobno kaže Stipe Skorić, predsjednik Zajednice, na naplatu isporučene opreme čeka se od šest od devet mjeseci nakon isporuke broda, dok strani dobavljači akreditiv otvaraju 30 dana prije isporuke opreme i zatvaraju ga odmah nakon nje. “Ovakav tretman je neodrživ i rješenje za normalno poslovanje brodogradnje mora se pronaći dok traje privatizacijski proces”, poručuje Stipe Skorić.