Takozvani "peer-to-peer" pokret u svijetu je otvorio nove načine stvaranja odnosa među ljudima, a sve više ima utjecaja i na poslovanje kompanija u svim sektorima.  

Riječ je o svojevrsnom fenomenu koji, moglo bi se reći, predstavlja novi uvjet kapitalizma, a o kojem je proteklog tjedna na HR forumu IEDC-Poslovne škole Bled govorio i Michel Bauwens, jedan od najistaknutijih mislilaca Peer-to-peer fenomena i zagovaratelj kolaborativne ekonomije. Ovaj rođeni Belgijac koji trenutno živi u Chiang-Maiu na Tajlandu peer-to-peer pokret naziva najvećom društvenom revolucijom od industrijskog doba, a za nju kaže da nije ni čista ni uredna, već oportunistička te se razvija u kontekstu izobilja, u ovom slučaj izobilja digitalne materije. "To je društvena dinamika između ljudi i računala, koja signalizira rođenje novog društvenom poretka", kaže on. Prije interneta su, dodaje, velike tvrtke lako pobjeđivale male, velike zemlje male zemlje, no internet je to promijenio, a još će više promijeniti p2p.

Otvorenost i sloboda
Ono što Bauwens zapravo zagovara je koncept koji ljudima omogućava da se samostalno organiziraju i stvaraju zajedničke vrijednosti. Što p2p čini tako produktivnim produktivniji? Bauwens kaže je to zato što je otvoren i slobodan, u njemu nema autorskih prava. "Bit p2p-a je da budete strastveni u onome što proizvodite – morate biti strastveni i pozitivni. To je motivirajući sustav u kojem i društvo i pojedinac odnose pobjedu. No time su pogođeni i nematerijalni i nematerijelni svjetovi", objašnjava Bauwens. dajući primjer kako znanstvenici i dizajneri putem interneta razmjenjuju svoja znanja, a to je rezultiralo konkretnim projektima. Uostalom, dijele se i knjige, bicikli pa čak i kreveti. Naime, jedan od poznatijih p2p projekata je "Couchsurfing" čije je ideja razmjena povezati ljude i mjesta kroz dijeljenje kroz pronalaženje jeftinog, odnosno besplatnog prenoćišta.

"Ljudi više ne trebaju biti dijelom kompanija ili vlada da zajedno učine nešto na izrazito visokoj razini ili u velikom obujmu", istaknuo je Bauwens ističući i primjer Googlea. "Prvotna ideja iza Googlea je bila vidjeti kako ljudi sami selektiraju informacije. Top linkovi su one stranice koje imaju najviše klikova. Nitko ne odlučuje koje će to stranice biti osim samih korisnika. Istina, to može biti i mana, jer ljudi prirodno idu na stranice koje im se prve prikazuju, ali princip samo-selekcije ostaje isti", objašnjava. Primjer takve suradnje može biti i Wikipedia, koja je postala otvoreni i besplatni pojam znanja koji teži holizmu nasuprot panotizmu koji je hijerarhijski. Kao i Google, i wikipedija ima svojih mana, no nisu ni tradicionalne enciklopedije bezgrešne. "Čisti peer-to-peer započinje zajednicom u kojoj se ljudi sami organiziraju, obično imaju neku vrst fondacije pomoću koje podupiru projekt, a onda oko sebe imaju i različite kompanije s kojima surađuju", priča Bauwens koji smatra kako će se tradicionalne kompanije sve više morati prilagođavati ovakvom načinu kolaborativne ekonomije ili ekonomije suradnje. 

Besplatna ekonomija
Prema Bauwensu, p2p era značit će eksponencijalna prava za sve u svim područjima. Ona se može nazvati i ekonomijom dijeljenja u kojoj svatko doprinosi onoliko koliko može i uzima onoliko koliko mu je potrebno. To ne znači besplatnu ekonomiju, to znači da svatko mora nešto dati kako bi imao pristup svemu. Po njemu je takva, zajednička proizvodnja, nešto što već postoji unutar kapitalizma i korisna je za kapital. Kako kaže, povijest je pokazala da je u određenom razdoblju uglavnom dominirao jedan društveni sistem. Ekonomija darivanja odnosno plemenski sistem, vlasnički ili feudalni režim, tržišni režim, odnosno kapitalizam i društveno dijeljenje (P2P) za kojeg Bauwens vjeruje da će u sljedećih 40 godina dominirati

. "Bitna je činjenica da je su elementi p2p proizvodnje -anti, -ne i post-kapitalistički. Ona je temeljana na obilju logike i digitalne reprodukcije i ono čega ima u izobilju leži izvan tržišnih mehanizama. Ona se temelji na slobodnim doprinosima koji leže izvan odnosa rad-kapital. Ona stvara javna dobra i temeljena je na principu dijeljenja koji je kontradiktoran s neoliberalnim i neoklasičnim pogledom na ljudsku antropologiju. Peer proizvodnja stvara direktnu uporabnu vrijednost koja samo dijelom može biti monetizirana u svojoj okolini, što je kontradiktorno temeljnim mehanizmima kapitalizma, odnosno proizvodnji u zamjenu za određenu vrijednst", pojasnio je Bauwens. Dakle, baš kao što su kmetstvo i kapitalizam bili u prošlosti, kolaborativna ekonomija novi je hiperproduktivni modalitet stvaranja vrijednosti koji ima potenicjal probijanja granica kapitalizma. Bauwens, zapravo, u svojoj teoriji smatra da je taj poredak nužan za opstanak kapitalizma "Zajednička dobra mogu biti dio kapitalističkog svjetskog poretka, no oni također mogu biti i srž nove političke ekonomije prema kojem se provode tržišni procesi", kaže.

A kako se prilagoditi takvom novom okruženju, Bauwens je dao u primjeru IBM -a koji je razvijao svoj vlastiti unutarnji softver, a onda počeo koristiti i Linux. "IBM je u suštini postao Linuxova savjetodavna kompanija. Koristili su besplatan softver koji su instalirali, integrirali ga, naučili ljude kako da se njima koriste, održavaju ga, rade strategiju oko njega, ali ga ne prodaju", priča Bauwens. Tu je svakako i primjer crowdsourcinga gdje na tržištu postoje ideje proizišle iz toga, a kompanijama pomažu da riješe svoje probleme. Primjerice, neka kompanija treba kemikaliju za održavanje bazena u Aljasci. Timovi inženjera natječu se tko će doći do rješenja i kada do njega dođu, dobiju određenu svotu novaca za to.Ovakav vid ekonomije naročito imao je veliki utjecaj i na velike kompanije kao što su IBM, Unilever, Samsung, ili pak Apple koji ne razvija svoje aplikacije unutar kompanije već u svijetu postoji 300 tisuća developera koji te aplikacije razvijaju, što je, kaže Bauwens isto jedan oblik kolaborativne ekonomije.

Brisanje granica
"Kolaborativna ekonomija briše granice između organizacija i mreža ljudi. Ne možete više razmišljati o organizaciji kao o nečemu izdvojenom. O organizacijama morate razmišljati kao o fluidnim mrežama. Za jednu stvar ćete trebati jednu mrežu, a za drugu – neku drugu. Ideja da postoje oni i mi postaje problematična", smatra Bauwens. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, ono što je zanimljivo, Bauwens smatra i da je za zemlje u razvoju prednost to što nisu u potpunosti razvijene, jer ne moraju stvarati novu kulturu poslovanja, već mogu biti inovativne i od početka mogu primjenjivati ovakav način ekonomije. "U budućnosti će se sve dijeliti. Nema veze koliko ste pametni i koliko novaca imate, izvan vaše organizacije uvijek će postojati netko tko je u nečemu pametniji. Budućnost je u tome da se organizacije znaju s time nositi i znaju kako će iskoristiti kolektivnu inteligenciju. Tvrtke moraju postati umrežene organizacije", tvrdi Bauwens dodajući da će se tome teško teško prilagoditi one kompanije koje su već ukorijenile svoje načine poslovanja, pa je stoga najbolje stvarati nove kompanije koje će početi poslovati na nove načine.

Mlađe generacije
Tvrtke brže nestaju
A što je sa starim, tradicionalnim kompanijama koje već stoljećima posluju na nekim  tradicionalnim principima? Ako se Bauwensa pita, one na takav način neće opstati. "Ako pogledate statistiku, brzina kojom tvrtke nestaju danas je tri puta veća nego prije nekoliko godina. Stoga smatram da će mnoge stare kompanije nestati, ako se na vrijeme ne prilagode p2p sistem", kaže. Ipak, ekonomija dijeljenja i takvog funkcioniranja kompanija još uvijek je bliža mlađim generacijama pa će na potpunu primjenu još malo pričekati", kaže Bauwensa .