Globalna industrija bespilotnih letjelica u 2026. prestala je biti predmetom spekulativnih rasprava i postala nezaobilazan stup industrijske strateške i makroekonomske stabilnosti. Dok tržišne projekcije sugeriraju da će globalna vrijednost sektora u ovoj godini premašiti prag od 53 milijarde dolara, europski prostor suočava se s imperativom hvatanja priključka, s ciljanim prihodom od 36 milijardi dolara do 2030. uz godišnju stopu rasta od 13,4 posto.

“O dinamici kojom bespilotne letjelice osvajaju svjetska tržišta najbolje govore podaci o potražnji za njima: prema relativnom rastu uvoza, od ukupno 1264 analizirana proizvoda, dronovi su u 2024. bili drugi proizvod na svijetu. Pritom je globalni uvoz dronova u razdoblju 2022.-2024. porastao čak tri puta”, kaže Goran Buturac iz Ekonomskog instituta, Zagreb (podaci za pojedina tržišta i kompanije u 2025. tek prikupljaju, op. a.)

Kina je hegemon

Prošla godina potvrdila je dominaciju Kine kao tehnološkog hegemona u ovom sektoru. Kinesko tržište civilnih dronova dosegnulo je vrijednost od 11,5 milijardi dolara, a Peking, u suradnji s Hong Kongom, kontrolira više od 53,6 posto svjetskog izvoza. Tvrtke poput Da-Jiang Innovations (DJI), koja se zbog svoje moći nalazi u središtu trgovinskog rata između SAD-a, EU-a i Kine, prestale su biti isključivo dobavljači hardvera te su se nametnule kao regulatori industrijskih standarda koji diktira tempo globalnih inovacija.

Nasuprot tome, Europa bilježi značajan trgovinski deficit koji je u 2024. iznosio 1,7 milijardi eura. Europska unija trenutačno je najveći svjetski potrošač s udjelom od 52,3 posto u globalnom uvozu. Čak sedam zemalja EU nalazi se u top 10 globalnih uvoznika, pri čemu prednjače Nizozemska, Poljska i Njemačka. Ukrajina ostaje najveći pojedinačni uvoznik s 1,2 milijarde eura, dok Poljska predvodi europski izvoz s 508 milijardi eura, usmjerenih primarno na istočno tržište.

Buturac upozorava na strukturne rizike ove ovisnosti, ističući da Kina kontrolira između 70 i 90 posto tržišta kritičnih komponenti. Analiza razotkriva duboku ranjivost: Europa i dalje uvozi ključne repromaterijale iz Kine unatoč proklamiranoj težnji za autonomijom kroz inicijativu “Zid dronova”. Buturac je jasan u svojoj dijagnozi: “Uspjeh europske industrije bespilotnih letjelica će ovisiti ne samo o ulaganjima u proizvodne kapacitete, već i o strateškoj suradnji u osiguravanju sirovina, unapređenju tehnologije i poticanju istraživanja i razvoja”.

Gospodarski razvoj u 2025. i 2026. snažno se oslanja na razvoj “ekonomije malih visina” (low-altitude economy). Primjena dronova danas je mapirana kroz više od 200 profesionalnih scenarija primjene. Iako geodetska izmjera i mapiranje i dalje drže 35 posto tržišnog udjela, najbrži rast bilježe logistika i poljoprivreda. U poljoprivredi ovi sustavi koriste multispektralne senzore za milimetarski precizno prskanje usjeva i analizu kvalitete tla, čime izravno utječu na sigurnost hrane i smanjenje upotrebe kemikalija.

Podaci iz same industrije ukazuju na to da je segment logistike i poljoprivrede generirao čak 62 posto ukupnog tržišnog rasta u 2025. Do 2036. godine očekuje se isporuka više od devet milijuna komercijalnih jedinica, što odražava nepovratan prijelaz na autonomne, podacima vođene operacije. Tehnološki proboj omogućili su AI sustavi za izbjegavanje prepreka i duboko učenje, koji postižu centimetarsku preciznost pozicioniranja bez GPS-a.

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

Hrvatska se, unatoč 21. mjestu prema ostvarenom izvozu dronova na EU ljestvici, pozicionirala kao bitan akter u proizvodnji specijaliziranih komponenti koje izravno konkuriraju kineskim monopolima. Osječka tvrtka Orqa postala je ogledni primjer strateškog razvoja, gotovo udvostručivši prihode u 2024. godini (s 6,5 na 12,2 milijuna eura, prema podacima Fine), dok im je dobit porasla više od tri puta, na tri milijuna eura. Njihov plan za 2025. i 2026. uključuje podizanje kapaciteta na više od milijun jedinica godišnje, uz zadržavanje proizvodnje ključnih tehnoloških slojeva, poput softvera i elektromotora, isključivo u Hrvatskoj radi osiguranja strateške autonomije.

Srđan Kovačević, suosnivač i direktor Orqe, dijagnosticira europsku scenu kao prostor snažne inovativnosti, ali i nužne suradnje. “Važno je naglasiti da se europska konkurentnost ne gradi iz jednog pobjednika, već kroz mrežu komplementarnih tvrtki koje zajedno čine održiv i strateški relevantan industrijski eko sustav”, izjavio je nedavno za naš list. Orqa to operacionalizira kroz partnerstvo s DOK-ING-om na MUM-T tehnologiji (manned-unmanned teaming), sinkronizirajući FPV drone s robotima i vozilima za integrirane vojne operacije.

Izbjeći zamku ovisnosti

Za Kovačevića, opstanak u ovoj nemilosrdnoj utakmici podrazumijeva kombinaciju tehničke pouzdanosti i industrijske discipline. Nedavno je naglasio da će dugoročno opstati oni koji razumiju da se industrija ne gradi kroz izolirane proizvode, već kroz funkcionalne ekosustave. Orqa se, kako je objavila, fokusira na kritične tehnološke slojeve sustava, izbjegavajući zamku ovisnosti o kineskim komponentama, čime hrvatski “know-how” postaje strateška prednost u okviru EU obrambenih i civilnih planova.

Povećanje proračuna Europske obrambene agencije (EDA) za 63 posto, na 392 milijarde eura do 2025. izravno je ubrzalo razvoj bespilotnih sustava. Vojni sektor, koji je u 2025. premašio vrijednost od 15 milijardi dolara, služi kao inkubator za tehnologije koje se kasnije transferiraju u civilni sektor, poput sustava otpornih na ometanje i tehnologije rojenja dronova.

Rat u Ukrajini nametnuo je nove paradigme – masa i niska cijena sustava postali su jednako važni kao i tehnološka sofisticiranost. Ipak, industrija se i dalje suočava s kroničnim deficitom stručnog kadra koji razumije presjek tehnologije i rigorozne regulative. Statistički indikatori su neumoljivi: do 2033. globalno tržište trebalo bi dosegnuti vrijednost od 111,88 milijardi dolara. S više od 2,1 milijuna zaposlenih širom svijeta, bespilotne letjelice postale su neizostavna nit modernog društva.

Sektorska transformacija iz “budućnosti u nastajanju” u “osnovnu industrijsku sposobnost” je završena, smatraju analitičari. Europska konkurentnost u ovoj tržišnoj utakmici ovisit će o sposobnosti država članica da kroz investicijsku i industrijsku disciplinu osiguraju tehnološku autonomiju. Uzlet lidera poput Orqe, za koju se predviđa da bi u 2026. mogla postati prvi hrvatski tehnološki “jednorog” u ovom sektoru, simbolizira novi europski otpor.