O tome su u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” govorili Ljiljana Milišić-Ždralović iz Službe za kontrolu HZZO-a, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina te direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca Milka Kosanović.
“U 2022. stopa bolovanja bila je 4,12, a u prvom tromjesečju ove godine porasla je na 4,15”, rekla je Milišić-Ždralović. Istaknula je kako HZZO kontinuirano provodi i redovite i izvanredne kontrole, ali i na zahtjev poslodavca.
Dnevno oko 69.000 bolesnih
“Dnevno imamo oko 69.000 bolesnih, što je dosta velik broj i trudimo se što više to kontrolirati kako bi se ta stopa u budućnosti smanjila, istaknula te dodala kako je u odnosu na 2019. broj kontrola bolovanja porastao za 62 posto. U prosjeku oko 30 posto bolovanja se zaključuje, ali ne možemo reći da su ona bila lažna” naglasila je.
Belina je istaknuo da broj od 69.000 dnevno bolesnih ne iznenađuje.
“Nema nikakvih posebnih odudaranja. Završava sezona respiratornih bolesti pa će se i stope malo smanjiti” rekao je.
Osvrnuo se i na lažna bolovanja. Rekao je kako je sudjelovao na Kongresu koordinacija komora u zdravstvu gdje je rečeno da su od 2000 spornih bolovanja samo dva bila neopravdano produljena.
“Napisi o tome kako je 30 posto bolovanja lažno nisu realni” naglasio je.
Poslodavcima problem kratka bolovanja
Najčešći razlozi odlaska na bolovanje
Milišić-Ždralović istaknula je da prosječno bolovanje traje oko 13 dana.
“To su kratka bolovanja i idu na teret poslodavca. Veliki su zahtjevi za kontrolama, pogotovo na zahtjev poslodavca. Gotovo 50 posto svih kontrola upravo je na njihov zahtjev” rekla je.
Ističe da će prema novim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju poslodavac samo u opravdanim slučajevima, kada postoji opravdana sumnja na zlouporabu, moći podnijeti zahtjev za kontrolu.
“To će olakšati rad kontrolorima i moći će provoditi više redovitih kontrola”, rekla je.
Na pitanje mogu li kontrolori doći nekomu u kuću u kontrolu, rekla je kako imaju tu mogućnost, ali to ne rade. Dodala je i da su najčešći razlozi odlaska na bolovanja bolesti lokomotornog sustava, ozljede i prijelomi, duševni poremećaji te trudnoća i porođaj.
Belina je istaknuo kako je on za liberalizaciju radnog vremena koja bi ljudima s kroničnim bolestima omogućila da rade samo dio radnog vremena.
– Time bi se znatno smanjila stopa bolovanja, istaknuo je.
Kosanović je rekla kako je apsurdno da prema novim izmjenama Zakona poslodavac može samo u opravdanim slučajevima zatražiti kontrolu.
– To je promjena koja neće dovesti do promjena. Četvrtina bolovanja koje su poslodavci tražili je zatvorena. Svatko zna je li određeni radnik na opravdanom bolovanju, je li sklon koristiti bolovanje i kad mu ne treba te radi li se o nekom koga možemo nazvati zlouporabiteljem, rekla je.
Opomene i kazne
Milišić-Ždralović osvrnula se i na kazne. Rekla je kako su one prema izabranim doktorima određene ugovorom te da su to najčešće opomene.
– Ali ne kažnjavamo samo doktore. Imamo i prekršajne kazne za same osiguranike koji ne poštuju upute liječnika. Te su kazne od 1090 do 1999 eura, rekla je te dodala kako zasad te prekršajne odredbe nisu primjenjivali.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu