Tezu kako su recentna poskupljenja u Hrvatskoj u velikoj mjeri rezultat rasta troškova energije Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine, jučer je žestoko odbacio. Premda neizravno, istup prvog čovjeka Ine bio je naslonjen i na kvalifikacije Željka Rohatinskog, guvernera HNB-a, kako je rast godišnje stope inflacije, inače najviše od 2000., u određenoj mjeri uvjetovan rastom cijena energenata. Čelnik Ine opovrgava te podatke, a novinarima okupljenim na Ininoj Božićnoj konferenciji predočio dijagram po kojem je cijena eurosupera 95 u odnosu na 2006. porasla za 0,5 posto, cijena eurodizela za 1,8 posto, dok se cijena plavog dizela podigla za 0,5 posto. To što se “svi lijepe na Inu poskupljujući svoje proizvode nije Inin problem. Mi sigurno nismo generator poskupljenja, odnosno možemo biti samo u onoj mjeri u kojoj su poskupjeli naši energenti”, naglasio je Dragičević. To više što je tržište liberalizirano, a Ina drži između 55 i 60 posto domaćeg maloprodajnog tržišta. Prema njegovim riječima, Ina je unatoč svjesno održavanoj niskoj cijeni energenata (radi Vladine politike socijalnog mira) uspjela poslovati bolje nego 2006. Premda brojke nisu spominjane, naglašeno je kako su bolje performanse rezultat 20-postotnog povećanja proizvodnje plina i nastavka troškovne racionalizacije. To je Ini, u godini u kojoj su kompanije iz branše bilježile 20-25 posto pada, donijelo čak i nešto bolji rezultat od planiranog. Inače, jučerašnjom konferencijom dominirala je problematika opskrbe plinom i njegovim cijenama. Naime, čelnici Ine prilično su alarmantno upozorili kako vršna opterećenja plinske mreže posljednjih nekoliko dana dosežu i 650 do 700 tisuća kubičnih metara plina po satu, što je znatno više od prošlogodišnjih 550 tisuća kubičnih metara, koliko iznose i kapaciteti plinske infrastrukture. U takvoj situaciji Ina je na vlastiti rizik povećala uskladištenu količinu plina u skladištu Okoli, no ovako visoka potrošnja je “neočekivana” i može trajati najviše dva do tri dana, a ako se nastavi, Ministarstvo gospodarstva će morati odlučiti koga će “iskapčati”. Ina smatra kako je uzrok rastu potrošnje povećanje broja distributera koji su se u međuvremenu prikopčali na plinsku mrežu i svakodnevno uključuju nove potrošače, a da istodobno ne prijavljuju povećanu potrošnju.

Predsjednik Uprave Ine kazao je kako plina ima dovoljno, no pitanje njegove dobave i vršnih opterećenja zahtijeva sistemsko rješenje. Prema njegovom mišljenju, efikasna mjera za racionalizaciju potrošnje plina, koji je jeftiniji energent od nafe i njenih derivata, bio bi “jači cjenovni udar” implicirajući tako želju Ine da se povisi cijena prirodnog plina na domaćem tržištu. No Dragičević se nije htio očitovati o postotku eventualnog poskupljenja navodeći kako je to pitanje tarifiranja. To je očito tema koja će sačekati novu Vladu jednako kao i problematika formiranja maloprodajne cijene derivata kojom se kupuje socijalni mir iako je Vlada tek jedan od većih Ininih dioničara. Ipak, Dragičević je dao naznačiti kako se nada da će s vremenom profunkcionirati tržišni princip generiranja cijena. Govoreći o očekivanjima u razvoju tržišta naftnih derivata u široj regiji, predsjednik Uprave Ine nedvosmisleno je ukazao na Lukoilov interes da zavlada naftnim postrojenjima u ovom dijelu Europe što je očito neminovnost u kojoj manje kompanije poput Ine mogu samo čekati rasplet događaja na toj velikoj sceni. U tom smislu, malima preostaju “sitniji dealovi” u regiji u kojoj se prije svega očekuje završetak privatizacije Naftne industrije Srbije, a očekuje se i da će se u Srbiji otvoriti prostor za širenje maloprodajne mreže. Ina, međutim, još očekuje sudsko rješavanje pitanja povrata njene maloprodajne mreže u Srbiji. Utjecaj na tržište svakako bi moglo imati i najavljeno pokretanje prerade u rafinerijama u Makedoniji, kao i u rafineriji u Bosanskom Brodu. Zanimljivo je da je čelnik Ine najavio očekivanje da će se u Crnoj Gori pojaviti novi dobavljač i premda nije izrijekom potvrđeno da se zaključiti da bi na taj status mogla “pucati” upravo Ina. Kad je riječ o Ininim investicijskim planovima za sljedeću godinu, oni ukupno teže oko četiri milijarde kuna. U tom smislu istaknuto je kako INA sada ima “manji problem s generiranjem gotovog novca”, no da se taj problem namjerava riješiti u idućoj godini.
(Snježana Vujisić Sardelić, Dalibor Klobučar)

Dragičević: Nadzorni odbor mora se mijenjati

Na novinarski upit kako iz Vlade dolaze informacije da država i dalje kontrolira većinski paket Ine putem vlasništva od 44 posto i kontrole dioničarskog paketa namijenjenog braniteljima, Dragičević je kazao “da ta informacija, jednostavno, ne može biti točna.” ‘U zakonu stoji da sve dok Vlada ima većinski paket, u NO Ine moraju biti četiri njezina čovjeka. Kako situacija više nije takva, Inin se Nadzorni odbor mora mijenjati. No, taj potez nije na nama’, zaključio je Dragičević.