Dragi strani investitori, Hrvatska intenzivno radi na efikasnosti i transparentnosti zemljišnih knjiga i stoga možete računati da će vlasnik koji se navodi u gruntovnici zaista biti vlasnik nekretnine koja vas zanima. Naši porezi niži su od europskog prosjeka, radna snaga nije onoliko skupa kako se priča, dobro govorimo strane jezike, posebno njemački i engleski, i imamo jako puno visokokonkurentnih lokacija za izgradnju logističko skladišnih centara za vaše potrebe, ne samo u glavnom gradu koji će vam biti skuplji od nekih drugih lokacija koje su dobro prometno povezane. Luka Rijeka ima visok potencijal za odličnu vezu, među ostalim i s Kinom, a nakon pristupanja EU Hrvatska će postati dio Transeuropske prometne mreže.

Tako bi se otprilike mogla sažeti poruka koju stranim investitorima šalje novi vodič pod nazivom „Made in Croatia-investor’s guide to manufacturing and logistics“,  publikacija nastala zajedničkom suradnjom Agencije za investicije i konkurentnost, tvrtke Jones Lang LaSalle Hrvatska, KPMG Hrvatska te Antal Internationala. Vodič je danas predstavljen u zagrebačkom sjedištu Jones Lang LaSalle, a u planu je njegova distribucija na međunarodnim poslovnim skupovima, te pojedinačnim klijentima i suradnicima u elektronskom obliku, istaknuli su autori.  

"Zbog produženog gospodarskog usporavanja i u svjetlu prijašnjih iskustava stranih investitora i njihovih poteškoća pri ulaganju, ovakvi materijali su od velike važnosti za poticanje ulaganja i promicanje Hrvatske kao destinacije vrijedne pažnje za inozemne poduzetnike. U Hrvatskoj smo nekad emotivni i mislimo da će nam investitori doći zbog toga što imamo lijepu zemlju, šumovitu, u blizini mora…To ulagačima nije važno, njih zanimaju samo suhe brojke, koliko košta njihova investicija i kako će ju vratiti, i potpuno im je svejedno hoće li to biti Hrvatska ili Bugarska, Srbija, Mađarska", izjavio je Tomislav Gregurić, direktor Jones Lang LaSalle Hrvatska.  

U zadnje četiri godine u Zagrebui je  izgrađeno oko 210 tisuća kvadrata skladišno-logističkih prostora, uglavnom za potrebe poslovanja vlasnika prostora, te je trenutno na raspolaganju oko 806 tisuća kvadrata skladišno logističkih prostora od kojih se za tek oko 360 tisuća kvadrata može reći da zadovoljavaju moderne europske standarde. Ostatak su zastarjele nekretnine koje nisu pogodne za većinu međunarodnih zakupnika. I Zagreb i cijela Hrvatska, u kojoj ima tek desetak modernih logističkih centara, kao što su Konzumov na Žitnjaku ili Lidlov u Lici, istodobno imaju velik potencijal za razvoj i ulaganje u sektor industrije i logistike, zaključuju autori publikacije koja daje pregled investicijskog potencijala Hrvatske u pogledu razvoja logističkog sektora i drugih industrijskih sektora u Hrvatskoj.

Najveći problem i nvestitorima je i dalje nesređen sustav zemljišnih knjiga kad su u pitanju nekretnine koje su ranije bile u društvenom vlasništvu, no u KPMG Hrvatska očekuju da će se i taj problem riješiti skorašnjom informatizacijom koja će omogućiti lakši pristup informacijama. Primjer za zastoj ulaganja zbog zemljišnih knjiga su i Kupari, bivši vojni kompleks za kojeg je u 5 do 6 godina interes pokazalo nekoliko ozbiljnih ulagača, no stvar je zastala na samom početku. Drugi problem koji investitore tjera iz Hrvatske je različito tumačenje zakona i propisa, što dovodi do toga da na osnovu jednog propisa neke općine daju dozvole, a neki ne daju. Kako otkrivaju u Jones Lang LaSalle, u planu je izrada još jedne publikacije o ulagačkom potencijalu u sektoru turizma.