Dugo najavljivana reforma komorskog sustava u Hrvatskoj konačno kreće. Vlada je jučer utvrdila smjernice reforme Hrvatske obrtničke i Hrvatske gospodarske komore u okviru programa gospodarskog oporavka.

Premda su godinama bile najavljivane krupne promjene u smislu članarina i doprinosa, u slučaju HGK, koji je već sam poduzeo određene korake smanjivši opterećenje tvrtkama, neće se ulaziti u daljnje promjene u načinu financiranja. Glavnina promjena usmjerena je jačanju uloge Komore u formiranju mreže gospodarske diplomacije. Ministar gospodarstva Đuro Popijač naglasio je i dodatne aktivnosti HGK-a kroz jačanja strukturnih udruženja, klastere i potporu gospodarstvu u svjetlu približavanja EU. HGK bi, među ostalim, trebao dobiti Poslovno vijeće kao novi oblik organizacije članica Komore koji bi aktivirao intenzivnije organiziranje za nastup na pojedinom tržištu. Posebice je tu riječ o aktivnostima na jačanju odnosa s arapskim zemljama. Tako se predviđa i osnivanje Hrvatsko-arapske gospodarske komore, Centra za EU i jedinstvene kontaktne točke o uslugama na hrvatskom tržištu. Za razliku od HGK, u slučaju HOK-a ići će se u nešto veće promjene kroz Zakon o obrtu, i to u prosincu. Najveća se promjena planira u načinu financiranja komorskog sustava, koji čine 117 udruženja i 20 područnih komora. Umjesto sadašnjeg sustava u kojem su udruženja i područne komore vodile politiku utvrđivanja doprinosa, uvodi se jedinstven paušalni doprinos za cijeli komorski sustav i daljnja preraspodjela sredstava po određenim kriterijima. Za provođenje tih izmjena HOK će imati prijelazno razdoblje do početka 2012. godine, tijekom kojega mora smanjiti sve rashode za 10 posto i ne smije povećavati komorski doprinos. Ministar Popijač ističe kako će se unatoč smanjenju sredstava osigurati jednaka kvaliteta usluge za obrtnike. Dapače, kaže, bit će i širi njihov opseg, posebice u smislu jačanja uloge u savjetovanju obrtnika, od otvaranja obrta preko poticaja Vlade i EU do zaštite njihova interesa pri donošenju novih zakona.