Iako znak altruizma i plemenitosti, doniranje organa nije uvijek tema koju je lako pokrenuti, pogotovo s bliskim osobama. Mogućim donorima organa u Hrvatskoj smatraju se sve preminule osobe koje se za života tome nisu izričito protivile, a iako naš zakon ne propisuje obvezu traženja dozvole za eksplantaciju organa od obitelji umrle osobe, u praksi se ipak poštuje stav obitelji.

U svrhu edukacije, dijeljenja važnih informacija sa širom javnosti i inspiriranjem ljudi da budu donori, tvrtka Astellas d.o.o. pokrenula je kampanju »Što vas inspirira na darivanje«. Podizanje svijesti o važnosti doniranja organa i transplantacijske medicine, osnovni je cilj ove kampanje o kojoj više informacija možete pronaći na web stranici budidonor.hr te Facebook i Youtube kanalu.

Kao dio kampanje, a povodom Europskog dana doniranja i transplantacije organa koji se ove godine obilježava 10. listopada, održana je web konferencija na kojoj su uvaženi hrvatski stručnjaci s područja transplantacijske medicine govorili o transplantacijskom programu u doba COVID-19 pandemije, kao i o razvoju hrvatskog transplantacijskog programa u budućnosti.

prof. dr. sc. Sanjin Rački, dr. med.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC Rijeka

Krajem ožujka 2020. zatekli smo se u situaciji u kojoj je uslijed pandemije Ministarstvo zdravstva i Povjerenstvo za transplantaciju organa u dogovoru s transplantacijskim centrima privremeno obustavilo transplantacijski program u Hrvatskoj. Kako tvrdi prof. dr. sc. Željko Kaštelan, zahvaljujući promptnim reakcijama njihovih transplantacijskih centara koji su u svoje timove inkorporirali mikrobiologe i epidemiologe, krajem svibnja program je nastavljen ubrzanim tempom, a prema riječima prof. dr. sc. Sanjina Račkog, dr. med. i pročelnika Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC-a Rijeka, cijeli se sustav uskladio sa svim epidemiološkim mjerama, pa je virusu gotovo onemogućeno da utječe na daljnji nastavak programa.

Budućnost donosi nove izazove, a nove tehnologije koje danas primjenjuju neke grane medicine otvaraju brojne mogućnosti i u transplantacijskoj medicini. Živi donori, split-liver program, robotizacija i 3D printanje uvelike olakšavaju neke dosad dugotrajne i iznimno kompleksne zahvate i procese. Iako se 3D printanje tkiva danas već primjenjuje, u transplantacijskoj medicini je ova vrsta tehnologije ipak pitanje nešto dalje budućnosti.

prof. dr. sc. Željko Kaštelan, dr. med.

Predstojnik Klinike za urologiju KBC Zagreb

Kad je riječ o živim donorima, u Hrvatskoj je, prema riječima prof. dr. sc. Željka Kaštelana, dr. med. i predstojnika Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, vrlo mali broj transplantacija sa živih donora, posebice u odnosu na neke druge zemlje u sustavu Eurotransplanta. Altruistično doniranje organa nepoznatim osobama nije praksa u Hrvatskoj, zbog kontroverzi potencijalnog rizika trgovine organima te se isključivo provodi između članova obitelji. Hrvatska uspješnost u sustavu Eurotransplanta očituje se ponajprije u eksplantacijskom programu u kojem govorimo o preko 30 donora na 1.000.000 stanovnika, što nas u odnosu na neke druge zemlje stavlja u sami vrh. Za usporedbu možemo uzeti Njemačku koja, bez obzira na razinu razvijenosti zdravstvenog sustava, na 1.000.000 stanovnika ima tek 10 donora. U skladu s navedenim, prof. dr. sc. Željko Kaštelan iznio je činjenicu da u Njemačkoj pacijenti na transplantaciju bubrega čekaju u prosjeku 10 godina, dok je u Hrvatskoj to vrijeme puno kraće, 2 do 3 godine.

prim. dr. Branislav Kocman, dr. med.

Voditelj Centra za transplantaciju solidnih organa i hepatobilijarnu kirurgiju KB Merkur

Prim. dr. Branislav Kocman, dr. med. i voditelj Centra za transplantaciju solidnih organa i hepatobilijarnu kirurgiju KB-a Merkur, također je istaknuo kako se nalazimo pri samom vrhu u sustavu Eurotransplanta. Dodao je kako Hrvatska u odnosu na svijet ima najkraće čekanje na transplantaciju jetre, stoga je transplantacija sa živog donora, koja je puno kompleksniji i rizičniji zahvat, ipak stavljena u drugi plan dok se naglasak stavlja na kadaverične transplantacije. Isto navodi i kada je u pitanju takozvani split-liver program u kojem govorimo o transplantaciji jedne jetre dvjema osobama.

Zahvaljujući vrhunskim timovima stručnjaka, ali i nesebičnosti ljudi koji su odlučili nakon svoje smrti ili smrti najbliže osobe donirati organe koji nekome znače novi život, Hrvatska je svjetski lider u transplantaciji organa, a više informacija o doniranju organa i transplantacijskoj medicini možete pronaći na službenoj stranici kampanje “Što vas inspirira na darivanje?” – www.budidonor.hr te na njihovoj Facebook stranici i Youtube kanalu.