Iako je strategija za postupnu energetsku neovisnost Europske unije zapravo na snazi već barem desetljeće, događanja oko ruske agresije na Ukrajinu i svih posljedica do kojih je to dovelo prisilili su EU da svoje planove i strategije hitno izmjeni tako da su rokovi za prestanak ovisnosti o ruskom plinu i nafti s desetljeća svedeni na godine i mjesece.

O konkretnim planovima za to raspravljaju jučer i danas europski čelnici u francuskom dvorcu Versailles, a trebali bi donijeti hodogram za ukidanje ovisnosti o ruskim energentima.

Da zadatak nije lak dovoljno govori činjenica da EU trenutno od Rusije kupuje 45 posto uvezenog plina, oko trećinu nafte i polovicu ugljena. To Uniju čini ranjivom odluči li Rusija uzvratiti energetskim sankcijama zbog ekonomskih mjera koje je EU zbog agresije proteklih tjedana uvela Rusiji.

Osim o ovisnosti o energentima, čelnici Unije razgovarat će i o europskoj inferiornosti u razvoju elektronike, posebice proizvodnji čipova i 5G tehnologiji, te farmaciji zbog činjenice da je korona kriza pokazala da tvrtke sa Starog kontinenta uglavnom nisu uspjele parirati američkim i ostalim proizvođačima cjepiva.

U konačnici, tema će biti i sigurnost jer je i ova Ukrajinska kriza pokazala da je EU bez američkog obrambenog kišobrana bezubi tigar.

Gdje je u toj novoj, ubrzanoj, energetskoj tranziciji Hrvatska i ima li prilike za domaću industriju da uskoči na ovaj vlak kojeg će EU pogurati s desecima i stotinama milijardi eura?

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) nam kažu da komunikacija Europske komisije REPowerEU daje dva glavna smjera za rješavanje energetske krize i problema ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.

Prvi je diversifikacija dobavnih pravaca plina uz veće sudjelovanje vodika i biometana, a drugim se smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima u kućanstvima, zgradarstvu i industriji. To se namjerava ostvariti još većim fokusom na energetsku učinkovitost i jačanjem obnovljivih izvora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Kada govorimo o našoj industriji, u području OIE imamo proizvođače peći, kotlova i turbina, proizvode se komponente za solarne panele, kranovi za turbine, okretni ležajevi, komponente za vjetroelektrane i mehaničke komponente u hidro industriji.

Bitno je spomenuti proizvodnju distributivnih, srednjih energetskih i specijalnih transformatora, kao i postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, a čemu HGK već pruža podršku.

Kako bi uspješno razvili i plasirali na tržište rješenja, poduzećima će trebati potpore za inovacije, istraživanje i razvoj te komercijalizaciju”, kazala nam je Marija Šutina iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

Končar, Solvis, Đuro Đaković TEP i Brodosplit su samo neke od tvrtki koje itekako imaju što reći po pitanju OIE tehnologije koju već rade, a isto tako mogu i značajno povećati svoje kapacitete.

Možda nije najveći igrač na domaće OIE tržištu, ali je među globalno najpoznatijim varaždinski Solvis koji se sunčanim elektranama bavi već desetak godina, a u žižu javnosti je došao lani s ugovorom kojim je za novo sjedište Googlea u Kaliforniji isporučio 120.000 solarnih panela kojima je prekrivena zgrada u poslu ukupne vrijednosti 10 milijuna dolara. Očekuje se da će Googleova elektrana biti puštena u rad narednih tjedana.

Stjepan Talan, direktor i vlasnik Solvisa, kaže nam da je na njih više utjecala promjena “klime” po pitanju OIE u Hrvatskoj nego novonastala kriza u odnosu s Rusijom.

Kogeneracijsko postrojenje na biomasu koje je izgradio Đuro Đaković TEP/ĐĐ TEP

Nespremni za bum potražnje
“Godinama smo nudili projekte manjih i većih elektrana tvrtkama, javnim tijelima i pojedincima. No, u pravilu nismo nalazili na razumijevanje te nam je govoreno da se čeka neka državna strategija, pravilnici, EU fondovi i sl. Ali zadnjih godina je došlo do eksplozije i svi sad žele sunčane elektrane i vlastitu struju, s poticajima ili bez njih.

Prošle godine smo razli za 40-60 posto, a ove godine očekujemo barem toliko. Ovog trenutka nismo fizički u mogućnosti odgovoriti na neku dodatnu potražnju zbog Rusije, no siguran sam da će se solari, kao i čitavi OIE, u narednom razdoblju razvijati, a i mi u skladu s tim”, navodi Talan.

Končar grupa je bila jedna od prvih u Hrvatskoj koja je još 2008. implementirala vlastiti projekt vjetroagregata u Vjetroelektrani Pometeno brdo kod Dugopolja, a koju je Končar sam pokrenuo kao ogledni primjer svoje tehnologije.

Ukupno je postavljeno 15 vjetroagregata Končar KO-VA 57/1 snage 1 MW i jedan Končarev vjetroagregat K80 snage 2,5 MW čime ukupna priključna snaga vjetroelektrane iznosi 20 MW. Za projekt VE Pometeno brdo ukupna investicija je iznosila 252 milijuna kuna, od čega je Končar uložio 41,48% svojih sredstava.

Jedan od zanimljivijih slučaja proizvođača OIE opreme u Hrvatskoj je svakako kompanija Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja iz Slavonskog Broda koji je proizveo i montirao brojne bioenergane u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ova tvrtka, koja zapošljava oko tisuću radnika i fokusirana je na EU tržište, se našla u bizarnoj situaciji da ima puno toga ponuditi energetskoj tranziciji Hrvatske i Unije, no njezina budućnost je neizvjesna zato što je u vlasništvu ruske kompanije koja podliježe sankcijama.

‘Ni krivi ni dužni’
“Stvarno ni krivi ni dužni dolazimo u situaciju da poslovanje, budućnost, opstojnost firme dolazi u pitanju zbog nekih političkih odluka koje su trenutno opravdane. Bitno je da hrvatska država reagira i da tvrtke koje su pogođene tim mjerama da poduzmu mjere, jer i Francuzi i Nijemci, Belgijanci na isti način rješavaju”, kaže Ivica Marić, direktor Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja.

Drugi Marić, ministar financija Zdravko, potvrdio je da se radi na spašavanju ove tvrtke na sličan način kako je spašena i Sberbank u našoj zemlji.

Tehnologiju, kadrove i znanje za obnovljive izvore i energetsku učinkovitost imaj i u Brodosplitu gdje je prošlog tjedna započelo okrupnjavanje i spajanje limova i izrade sekcija za putnički jedrenjak s nultom emisijom ispušnih plinova kojemu su elektromotori glavni pogon.

Električni jedrenjak će pogoniti dva elektromotora svaki po 150 kW koji se napajaju iz sustava s 30 tona baterija kapaciteta od max 2300 kWh. “Od 2018. godine DIV grupa pokreće i provodi brojne projekte povećanja energetske učinkovitosti koji su sufinancirani sredstvima Europskih strukturnih fondova. Električna energija najznačajniji je energent u podružnici kninske DIV tvornice vijaka pa je u tijeku izgradnja fotonaponske elektrane snage 6500 KW te u proizvodnom pogonu brodogradilišta Brodosplit izgradnjom fotonaponske elektrane snage 8100 KW koje će rezultirat smanjenom potrebom za kupovinu električne energije čije cijene vrtoglavu rastu. Projekti povećanja učinkovitosti energije korištene u proizvodnim procesima, te prelazak na energetski obnovljive izvore energije u proizvodnim pogonima DIV grupe, članice grupe daju svoj doprinos ostvarenju globalnih ciljeva održivog razvoja.

Također Brodosplit se već dokazao i na proizvodnom planu kad smo u suradnji s hrvatskom tvrtkom Tromont sudjelovali u stvaranju vjetroparka ‘Jelinak’ iznad Trogira proizvevši 20 čeličnih stupova visine 77 metara za investitora španjolsku tvrtku Acciona Windpower, te za domaćeg naručitelja tvrtku Končar-Inženjering za energetiku i transport d.d. izradili čelični stup visine 78,6 metara za vjetroagregat snage 2,5 MW u vjetroparku Pometeno Brdo iznad Konjskog”, ističu iz Brodosplita, odnosno DIV grupe.