Uz milijardu i pol kuna, koliko bankama duguju u franku, tvrtke duguju još oko tri milijarde kuna mimo domaćih kreditora.

Putem prekograničnog financiranja, odnosno 'crossborderom', domaće tvrtke posudile su oko 390 milijuna švicarskih franaka direktno iz inozemstva, podaci su HNB-a s kraja listopada. Od tog iznosa najveći dio, 301 milijun franaka, odnosi se na dug financijskim institucijama, a preostalih 88 milijuna otpada na zajmove koje tvrtke otplaćuju matičnim kompanijama kroz izravna ulaganja. 

Ulaznica na strana tržišta
Budući da je u pitanju direktno financiranje u švicarskom franku, tvrtke jednako pogađa jačanje te valute iako de facto u ugovorima nema valutne klauzule. Koliko se uredno otplaćuje taj dug, teško je procijeniti jer nema podataka, pa je nemoguće odgovoriti kakav udar na gospodarstvo. Korporativni krediti domaćih banaka u franku bili su među najneurednijima i prije valutnog udara jer se njih čak 58 posto nije uredno vraćalo.  S druge strane, prekogranično financiranje i ulaznica na strana tržišta novca u pravilu su rezervirani za kvalitetnije dužnike. 

Izvan kišobrana
Računa li se tečaj od 7,5 kuna za franak, ukupni krediti ovisni o franku premašuju 4,7 milijardi kuna, ispada da je valutni udar preko noći donio oko 700 milijuna kuna štete gospodarstvu. Ta brojka, na žalost, nije krajnja: u njoj nema obrtnika i OPG-ova, koji se vode kao građani. Odluči li Vlada pomoći i tvrtkama slično kao građanima, izvan tog kišobrana ostat će svi koji su se zadužili izvan granica. Ekonomist Željko Lovrinčević ističe da su tako prvi efekti od poplave eura u Europi Hrvatskoj donijeli više štete nego koristi zbog franka. Cijena novca nije nam bitno pala zbog rasta premije rizika, pa se se eventualna korist svodi na pitanje imamo li dovoljno ponuditi u izvozu bude li oporavka europske potražnje, zaključuje Lovrinčević. 

Javili se i obrtnici

HOK: Mi smo diskrimirani

HOK je podržao fiskiranje tečaja i zatražio od Vlade da se i njima pomogne. "Iako se mjera odnosi na sve potrošačke kredite, obrtnici kao fizičke osobe nisu uključeni, što smatramo diskriminacijom u odnosu na one građane koji su ulazili u špekulativne investicije. Pitanje je je li pravedno da se takvim građanima pomaže, a nas obrtnike ostavlja u dužničkom ropstvu", izjavio je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.