U Ministarstvu turizma nedavno su predstavljeni rezultati Satelitskog računa turizma (TSA) Republike Hrvatske za 2016. godinu. Prema navedenoj analizi, u 2016. godini unutarnja turistička potrošnja (inozemna i domaća) dosegla je 10,4 milijardi eura,  utvrđena razina potrošnje generirala je stvaranje domaće dodatne vrijednosti koja čini 10,9 posto bruto dodane vrijednosti turizma u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva, te 11,4 posto bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu hrvatskog gospodarstva. 

Na temelju input – output  modela utvrđeno je tako da turizam izravno i neizravno generira 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske u 2016. godini. Ministar turizma Gari Cappelli u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva kako se ovi podaci mogu koristiti u donošenju odluka, pojašnjava kako bi Brexit utjecao na hrvatski turizam, zašto su za turizam važni ulazak u Schengen i uvođenje eura, ali i analizira stanje kadrova u turizmu, što će ujedno biti i tema skorašnje konferencije Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika pod pokroviteljstvom tri ministarstva, turizma, rada i unutrašnjih poslova.

Zašto su važni rezultati satelitskog računa i na koji način će vam koristiti u donošenju odluka?

U javnosti se često komunicira podatak o tome da hrvatski turizam generira više od 20 posto bruto domaćeg proizvoda, no sada prvi put u povijesti imamo relevantne podatke budući da su statističke metode sukladne europskim standardima, samim time i usporedive s Eurostatom.

Turizam je snažan pokretač našeg gospodarstva, a i na razini zemalja Europe i svijeta ima značajnu ulogu – turizam čini deset posto svjetskog BDP-a. U 2016. godini turizam je izravno i neizravno generirao 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske što jasno pokazuje važnost turizma. Temeljem dobivene analize utjecaja turizma i na druge djelatnosti vodit ćemo odgovornu turističku politiku koja vodi računa i o implementaciji drugih segmenata gospodarstva, od energetike do drvne i prehrambene industrije, trgovine… Jedna od tema za razgovor koja se otvara kad gledamo te brojke je i utjecaj PDV-a. Nakon dvije godine primjene stope od 25 posto za ugostiteljstvo analizirat ćemo kako je to utjecalo na sektor, na rad malih hotela koji imaju a la carte restorane i koji najviše gube i motivirani su da zatvore hotele i pretvore ih u apartmane.

Ministarstvo turizma u donošenju odluka iz sektora i dalje ovisi o drugim ministarstvima. Ima li napretka u toj koordinaciji unutar Vlade oko tih svih pitanja?

Koordinacija se poboljšala, no mjesta za napredak uvijek ima. Vlada premijera Andreja Plenkovića posebnu je pozornost dala upravo razvoju turizma. Znamo da turizam otvara nova radna mjesta i pridonosi ravnomjernom razvoju cijele zemlje.

Želimo turistički valorizirati potencijale u kontinentalnom dijelu zemlje, a upravo tu imamo primjer politike naše Vlade koja je osnovala Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem s ciljem pokretanja gospodarstva, pa tako i turističke aktivnosti. Turizam je horizontalna djelatnost i napredak ovisi i o radu drugih ministarstava. Zato je je važna međusobna potpora i koordinacija.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ovih dana gradovi i općine trebali su donijeti odluku o visini paušala za iznajmljivače. Jeste li upućeni kako će to ove godine izgledati u većini JLS-a?

Dosadašnji maksimalan iznos paušala temeljio se na turističkom prometu kojeg su iznajmljivači ostvarivali prije deset godina, prema kalkulaciji od 30 dana popunjenosti objekata i prosjekom od 100 kuna za noćenje.

Taj segment smještaja u velikoj mjeri je nadrastao onu raniju socijalnu kategoriju i mnogima je uspješan biznis, uz relativno mala davanja u odnosu na prihode, a istodobno uz korištenje turističke javne infrastrukture koju treba financirati i održavati. Porez paušala jedna je od mjera kojom smo se htjeli prilagoditi svim tim uvjetima na tržištu, ali ne i jedina.

Istina je da gradovi i općine nisu bili dovoljno pripremljeni za nova zakonska rješenja jer su u vrlo kratkom roku trebali donijeti odluke temeljem nekih pokazatelja. Vrlo je teško u mjesec dana skupiti pokazatelje i odoljeti raznim pritiscima udruga i politike, većina ih nije znala kako postupiti i najlakše im je bilo zadržati iznose na razini prošle godine. Sama mogućnost da se odlučuje o sredstvima koja na koncu ostalu lokalnoj zajednici pravi je primjer decentralizacije. Očekujemo kako će u idućih godinu dana većina načelnika općina i gradonačelnici povući crtu i možda odlučiti drukčije. Pritom je pitanje koliko ih ima neku strategiju razvoja – urbanističkog, gospodarskog ili turističkog razvoja, koja će im pomoći u donošenju te odluke. Naime, ako netko kroz svoj plan ima cilj izgraditi još veći broj apartmana, onda će znati da treba podići paušal kako bi omogućio izgradnju infrastrukture koja bi podržala izgradnju i naseljenost, a ne da ti apartmani očekuju kvalitetnu infrastrukturu, odvoz smeća, asfaltiranje, javnu rasvjetu, bez dodatnih ulaganja.

Neće li to kao uvijek biti političke odluke, kao što je to često kod obiteljskog smještaja?

To nisu odluke koje se donose na temelju politike ili populizma. Oni koji će i dalje ići u ovom “ad hoc” smjeru, bez strategija razvoja, kad-tad će se suočiti s problemom koji je već lani zatekao mnoge destinacije na Jadranu, koje su u kolovozu imale veću ponudu od potražnje i bili su prazni ili su morali snižavati cijene. Lani smo, naime, u obiteljskom smještaju s 85 tisuća registriranih u osam mjeseci došli na 105 registriranih iznajmljivača i logično je da je bila manja popunjenost. Ove godine taj će problem biti još veći, djelomice i zato što su se pomaknuli datumi praznika, zbog čega u predsezoni neće imati promet kao lani, pogotovo u gradovima s velikom ponudom.

Kad kreće projekt rekategorizacije obiteljskog smještaja?

To je projekt kojim rješavamo pitanje kvalitete koja je i dalje u prosjeku niska, s oko 75 kapaciteta na tri zvjezdice i mi na isti broj turista ostvarujemo 40 posto manje prihoda u odnosu na većinu zemalja u okruženju. Dogovor komercijalnih banaka i HBOR-a je pri kraju, uskoro izlazimo van s povoljnim kreditima koji će biti namijenjeni svima koji pokrenu proces rekategorizacije i ulaganja u podizanje kvalitete.

Cilj je, ponavljam, usklađivanje standarda smještajnih objekata, međutim rekategorizacija se ne nameće kao obveza obzirom da oni iznajmljivači koji neće htjeti podnijeti zahtjev za usklađivanje, iz razloga što nemaju ili ne žele uložiti dodatna sredstva u uređenje objekta radi podizanja standarda, mogu nastaviti pružati ugostiteljske usluge bez prava na korištenje oznake za kategoriju (zvjezdice). Moramo biti svjesni da smo dostigli optimalne brojke po pitanju broja turista sukladno našoj Strategiji razvoja turizma 2020.

Naša zemlja po stanovniku bilježi 119 posto više noćenja nego primjerice Austrija, Francuska, Grčka ili Italija. Stoga je naša politika usmjerena u podizanje kvalitete, pa tako i obiteljskoj smještaja, ne želimo ići u smjeru masovnosti.

Što ako sljedeće godine dio JLS-a odluči povećati paušal koji se plaća u mjestu prebivališta, a ne apartmana koji se renta, pa krene zlouporaba zakona masovnim selidbama?

Sigurno je kako će Ministarstvo turizma i Porezna uprava pratiti situaciju na terenu i reagirati mehanizmima koji su im na raspolaganju.

Ove godine na tržište se vraćaju zemlje na čijoj smo nesreći i mi ubirali plodove zadnjih par godina. Što će u 2019. biti naše komparativne prednosti?

Naše komparativne prednosti su kvaliteta, sigurnost i blizina naših tradicionalnih tržišta. Mi nismo tip destinacije i ponuda koja se traži u Turskoj, Grčkoj ili Italiji.

Pa i samim time što imamo puno obiteljskog smještaja drugačiji smo od drugih destinacija, a dodatna vrijednost posebice se ističe ako je riječ o visokokvalitetnom smještaju. I dalje imamo niže cijene ugostiteljskih usluga nego neke druge destinacije, a uz restorane na popisu Michelinovog vodiča, osim sunca i mora sve više ljudi dolazi u Hrvatsku zbog posebnih oblika turizma, sportskih sadržaja, gastronomije, kulture, poznati smo po festivalima, adrenalinu…

Veliku važnost pridajemo zdravstvenom turizmu čiji smo razvoj potaknuli upravo posljednjim zakonskim izmjenama.

Znači, ako se ne dogode neki značajni potresi tržišta, možemo očekivati stabilnu godinu. Eurostat i Svjetska turistička organizacija dali su neke procjene rasta regije od 2-3 posto u odnosu na prošlu godinu, no rezultati će ovisiti o okolnostima, kao i uvijek, od Brexita nadalje.

Kako se trenutno ponaša britansko tržište? Kako bi Brexit utjecao na nas?

S WTM-a u Londonu poručili su nam da će nam biti kao i drugima, iako moguće je da nam bude nešto teže nego zemljama koje su u Schengenu, jer bi Britanci uz schengensku vizu trebali i Hrvatsku.

Kad smo bili u Londonu rani buking je bio u plusu, sad malo zaostaje u prvom redu zbog straha od pada funte. Kad je u pitanju Schengen, to je i sada za naš izazov kad su u pitanju daleka tržišta jer nas zbog duplih viza često zaobilaze gosti iz Rusije, Kine, Japana. Ti gosti kad dođu Europu obilaze nekoliko zemalja i ostaju par tjedana, i koji put odustaju od Hrvatske.

Može li se Hrvatska pokriti s domaćom radnom snagom?

Domaća radna snaga trenutno jest naša komparativna prednost, ali to je teško održivo. Istraživali smo koliko druge zemlje u okruženju imaju uvezene radne snage, u prosjeku je to od 30 do 40 posto. Austrija konkretno ima ukupno 90 tisuća stranih radnika u turizmu, a mi smo tek na oko 5%.

Ipak, naš je primarni zadatak aktivirati domaću radnu snagu, pa je tako Vlada ove godine izdvojila dvije milijarde kuna za zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, milijardu i pol za mjere, pola milijuna kuna za programe iz Europskog socijalnog fonda. Naravno da radnici idu za boljom plaćom, zato smo mi privlačni radnicima iz okruženja.

Hoće li se realizirati projekt istraživanja cjelogodišnjeg turizma TOMAS za cijelu Hrvatsku?

TOMAS za cijelu Hrvatsku i za cijelu godinu prvi put u povijesti kreće ovih dana, u siječnju iduće godine imat ćemo prvi put rezultate turističkog prometa za kontinentalni dio Hrvatske tijekom cijele godine. Također, uskoro ćemo imati i rezultate TOMAS za zdravstveni turizam za 2018. godinu, kako bismo mogli što bolje strateški planirati taj važan segment turizma.

Naime, zdravstveni turizam bi u narednom razdoblju trebao biti jedan od najvažnijih prioriteta za razvoj turizma, što će biti ugrađeno i u novu strategiju razvoja za naredno razdoblje, za što ćemo natječaj za izradu raspisati do kraja ove godine, a završiti je tijekom sljedeće godine. Strategiju ćemo napraviti za razdoblje od sljedećih pet godina. Turističko tržište je dinamično, kao i promjene u okruženju. Okolnosti koje bi mogle biti važne na turističkom tržištu su ulazak Hrvatske u Schengen, uvođenje eura, moguć izlazak VB iz Unije. Mi ulaskom u Schengen dobivamo posve drugu turističku sliku, i tu ćemo dobiti novu šansu za zdravstveni turizam, moći ćemo biti drugi dom seniorima koji će se tu doći liječiti i uživati mjesecima.

Imenovani ste glavnim povjerenikom za sudjelovanje Hrvatske na EXPO Dubai. To je zahtjevan projekt, što vam je u njemu najvažnije?

EXPO je sjajna prilika za predstavljanje svega onog što Hrvatska ima i može ponuditi svijetu, od kulture, gospodarstva, turizma, inovativnosti, mobilnosti, robotike, od meda i maslinovog ulja. Sličnu sinergijsku intenciju imamo s novim konceptom Hrvatske turističke zajednice, koja treba promovirati ne samo turizam nego sve što Hrvatska nudi. Značaj tog nastupa za Hrvatsku je ogroman, Dubai je sam po sebi prestižan i atraktivan, a EXPO predstavlja i sinergiju svih 180 zemalja koje sudjeluju. Izložbu će vidjeti oko 25 milijuna ljudi, a ideja je da šest mjeseci svaki dan imamo neki program, što je izuzetno zahtjevno. Sad smo u fazi natječaja za idejno rješenje izgleda hrvatskog paviljona i onda ćemo vidjeti u kojem smjeru ćemo to urediti. To je sve ogromna odgovornost, ali mislim da je to bilo prirodno nama povjeriti, jer Ministarstvo turizma ima veliko iskustvo s promocijom i sličnim aktivnostima koje se tu traže. Važnu ulogu će imati i Grad Zagreb koji je prihvatio aktivno sudjelovanje u projektu.