Direktor LNG terminala na Krku Ivan Fugaš rekao je u subotu za HTV da ove godine ne očekuje probleme s opskrbom prirodnim plinom, dok bi se nakon dovršetka novih plinovoda iduće godine na tržište trebale pustiti dodatne količine plina s terminala u Omišlju.
Od početka krize na Bliskom istoku, krajem veljače i početkom ožujka, oko 20 posto globalne potrošnje LNG-a više nije dostupno svjetskom tržištu, rekao je Fugaš u središnjem Dnevniku HTV-a.
„Europa je nešto manje pogođena jer je prije toga između 10 i 12 posto LNG-a dobivala iz Katara. Mi na terminalu to praktički nismo ni osjetili. Automatski, čim manje LNG-a ide prema svjetskom tržištu, cijena prirodnog plina raste“, kazao je Fugaš.
Govoreći o trenutačnoj situaciji na terminalu u Omišlju, istaknuo je da postoji godišnji raspored dolazaka brodova koji se u potpunosti poštuje.
Svi brodovi čiji je dolazak bio najavljen stigli su na terminal i njihov je teret uredno iskrcan, pa zasad nema poremećaja u radu ni opskrbi. I u ranijim istupima iz LNG-a Hrvatska navodili su da terminal radi stabilno unatoč poremećajima na Bliskom istoku.
Dodatna milijarda kubičnih metara plina
Fugaš je rekao da na projektu povećanja mogućnosti otpreme plina s LNG terminala, uz LNG Hrvatska, sudjeluje i Plinacro, koji mora izgraditi oko 250 kilometara novih plinovoda.
Prema Plinacrovu razvojnom planu, riječ je o dionicama koje bi trebale ojačati transport plina prema Mađarskoj i Sloveniji te omogućiti puno korištenje povećanog kapaciteta terminala. Terminal je tehnički proširen na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, ali mogućnost njegove pune iskorištenosti ovisi i o dovršetku transportne mreže.
Fugaš očekuje da bi nakon završetka plinovoda, u drugom tromjesečju iduće godine, na tržište mogla biti puštena dodatna milijarda kubičnih metara prirodnog plina.
Plinacro planira izgradnju plinovoda Bosiljevo–Sisak i Kozarac–Sisak, ukupne duljine 122 kilometra, te plinovoda Lučko–Zabok dugog 36 kilometara. S već izgrađenom dionicom Zlobin–Bosiljevo ti bi projekti trebali povećati kapacitete prema Mađarskoj i Sloveniji.
Proširenje terminala i povezane plinske infrastrukture dio su šireg plana jačanja sigurnosti opskrbe Hrvatske i država srednje i jugoistočne Europe.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu