Dok Hrvatska tek razmatra kako produžiti turističku sezonu bar do rane jeseni i kasnog proljeća, a ono malo zimskog turizma otišlo je u stečaj ili dim, Turska, Bugarska i Srbija mogu se pohvaliti značajnim ulaganjima u svoje skijaške destinacije, koje hrvatski gosti tek trebaju otkriti.

Iako još trebaju raditi na tome da se brojkama približe najposjećenim europskim skijalištima, dijelom zahvaljujući geografskom položaju, ali i strateškim potezima koji su privukli investitore, sve tri destinacije bilježe rast svog zimskog turizma, a u nastojanjima da iskoristi svoj zimski potencijal ove jeseni krenula je i Crna Gora. U posljednih deset godina Turska je tako udvostručila broj zimskih turista, s 2,7 milijuna dolazaka u 2004. na 4,8 milijuna u ovoj godini, stoji u upravo objavljenom izvješću Udruge Turskih putničkih agencija (TÜRSAB). U Turskoj je trenutno otvoreno 51 skijalište, a kapaciteti u zimskom turizmu trenutno prelaze 9,5 tisuća kreveta. Turska je tako zauzela 18. mjesto na listi zemalja s najvećim skijaškim objektima, no kako ima ambicije biti domaćin Zimskih olimpijskih igara u planu su nova ulaganja. Zanimljivo je pritom da su zimski paketi u Turskoj znatno skuplji od onih na ljetnim destinacijama, te su više od dvostruko više od cjena u bugarskom Banskom.

Prosječna cijena petodnevnog zimskog odmora u centru Kartalkaya je oko 1000 eura, ili oko 800 eura u istočnoj Anatoliji, u centru Palandöken, što je blisko cijenama u Austriji i Italiji."Turska će biti domaćin gotovo pet milijuna zimskih turista ove godine. Novi objekti u vodećim zimskim turističkim centrima u Turskoj su odigrali veliku ulogu u usponu zimskog turizma. Skijanje je moguće u više od 48 gradova u Turskoj, koja ima 435 planine s visinom od preko 1000 metara, te stoga Turska ima veliki potencijal za rast zimskog turizma, osobito u istočnoj Anatoliji, kažu u Udruzi putničkih agencija. Da Bugari računaju i na goste iz Hrvatske, pokazala je inicijativa bugarske delegacije za posjet Hrvatskoj gospodarskoj komori u listopadu, gdje su se okupljenim predstavnicima desetak domaćih agencija obratili veleposlanica Republike Bugarske Tanya Dimitrova, zamjenik bugarskog ministra gospodarstva i energetike Branimir Botev.

 "Bugarska posljednjih godina mnogo ulaže u turističke projekte s ciljem produljenja sezone i poboljšanja kvalitete usluga. Radi klimatskih uvjeta Bugarska ima čak 180 dana zimskog turizma, ukupna dužina skijaških staza je duža od 80 tisuća metara, i to s najnižom nadmorskom visinom od 1500 metara i svom pratećom infrastrukturom. Sve su to razlozi za rast bugarskog zimskog turizma, pa je tako u 2013. godini ostvaren rast u dolascima od 5,5 posto u odnosu na 2012., a porasli su i prihodi za 4,9 posto", objasnio je Botev.

Najpoznatije skijalište u Bugarskoj, skijalište Banto jedan je od tri najpoznatija resorta koji će 2015. biti domaćin Svjetskog skijaškog kupa.Srbija je svoj zimski turizam prije oko sedam godina odlučila razviti osnivanjem javne tvrtke Skijališta Srbije, kako bi oživjela skijališta i pripremila ih za eventualne investitore. Samo u Kopaonik je uloženo oko 50 mil. eura, a svoj interes u zimskom turizmu Srbije našao je i "srpski kralj šećera" Miodrag Kostić koji je vlasnik resorta MK Mountain Resort 4* na Kopaoniku. Inicijativu za osnivanje javne tvrtke za razvoj zimskog turizma u listopadu je pokrenula i Vlada Crne Gore.

Svjetski pokazatelji

Globalni lider alpska regija

Svjetska skijaška industrija svake godine odradi oko 400 milijuna posjeta turista, a 77 posto najvećih  skijališta nalazi u Europi. Globalni lider je alpska regija, s više od 36 posto svjetskih skijaških centara, slijedi Amerika s 22 posto i Zapadna Europa s 12 posto. Francuzi i Austrijanci su glavni igrači na svjetskoj sceni, s 9 od 10 najposjećenih skijališta. U 47 skijaških centara u svijetu godišnje stiže više od milijun turista, a najposjećeniji je francuski La Plagne s 2,5 milijuna posjeta.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života