Dok država sama kroji obrazovnu politiku, poslodavci neće pronaći kvalificirane radnike

Autor: Objava za medije , 04. svibanj 2018. u 17:06
FOTO: Thinkstock

Hrvatska ima najmanje nezaposlenih od svoje samostalnosti i iako je među 160 tisuća nezaposlenih čak 40.000 mlađih od 25 godina, poslodavci među njima ne mogu pronaći kvalificirane radnike.

Nedostatak radnika pokušao se nadomjestiti uvoznom radnom snagom, povećanjem kvota za uvoz stranih radnika, no kvote su neispunjene, a gospodarstvo i dalje ne može pronaći radnike. Stručnjaci taj paradoks obrazlažu obeshrabrenošću neaktivnog stanovništva, među kojima je čak petina mlađih od 29 godina, za uključivanje u tržište rada, iseljavanjem radno sposobnog stanovništva i tromost u transformaciji obrazovnog sustava.

„Potrebno nam je obrazovanje krojeno prema tržišnim načelima. Prije 90-ih smo imali plansko gospodarstvo i plansko obrazovanje, pa npr. ako je petoljetkom određeno da će prioritet biti određena industrija, na temelju toga se određivalo koliko će se učenika upisati u određenu školu. Danas živimo i radimo u uvjetima tržišnoga gospodarstva, a isključivo Ministarstvo i dalje određuje koliko će se učenika upisivati“, ističe Božo Pavičin, stručnjak za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore, koja se u sklopu Cjelovite kurikularne reforme zalaže za uvođenje dualnog obrazovanja po uzoru na austrijski i njemački model.

Pavičin ističe da bi takav model obrazovanja hrvatsko gospodarstvo učinio konkurentnijim jer bi se tvrtkama omogućilo da postanu ravnopravan partner obrazovnim institucijama. Učenik se upisuje i u školu i u tvrtku u kojoj odrađuje praktičnu nastavu za koju je plaćen i u kojoj će imati priliku nastaviti raditi nakon završetka obrazovanja. Problem je loš pravni okvir prema kojemu je gotovo nemoguće postati mentorom, pa se zbog toga tvrtke teško uključuju u procese obrazovanja.

Zaposlenik tvrtke mora imati odgovarajuće zanimanje i iskustvo, pojašnjava Pavičin, ako želi biti mentor učeniku, no uz stručna znanja mora imati i pedagoška. „On mora surađivati s učiteljem srednje škole i zajednički realizirati i nadzirati rad učenika“, kaže on te dodaje da su upravo zato HGK i Sveučilište u Zadru u sklopu ERASMUS+ projekta Cap4App 26. i 27. travnja organizirali program osposobljavanja i usavršavanja mentora u tvrtkama, koji je uspješno završilo 36 polaznika.

Poduzetnicima nerijetko znanja koja učenici steknu tijekom obrazovanja nisu adekvatna za uključivanje mladih u radne procese. „Imamo loša iskustva s mladim ljudima koji su završili školovanje jer nemaju apsolutno nikakvih praktičnih znanja“, ističe Stjepan Šafran, osnivač i vlasnik tvrtke Metal Product, i pozdravlja inicijativu HGK za uvođenje dualnog modela obrazovanja u Hrvatsku po uzoru na germanske zemlje jer u Njemačkoj, primjerice, kako kaže, na jedan dan teorije dolaze četiri dana prakse. „Borio sam se 25 godina da se strukovno obrazovanje unaprijedi. Dualno obrazovanje donosi spas za proizvodnu i uslužnu djelatnost, bez obzira na to koje struke. Krajnje je vrijeme za drastičnu promjenu strukovnog obrazovanja i prelazak na dualni sustav koji učenicima daje znatno više prakse nego što je to danas slučaj“, ističe Šafran te zaključuje kako je to smjer u kojem treba ići jer bi uz dualno obrazovanje učenici, uz teoretsku, dobili dovoljno praktične obuke da nakon školovanja mogu pristupiti poslu.

Komentirajte prvi

New Report

Close