Hrvatska i Srbija ugovorit će suradnju na području izručivanja svojih državljana osumnjičenih za kaznena djela organiziranog kriminala i korupcije nakon što ustavnim promjenama Hrvatska omogući izručivanje vlastitih državljana, najavili su u ponedjeljak u Zagrebu srpska ministrica pravde Snežana Malović i hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović.

Naglasili su da je borba protiv organiziranog kriminala i korupcije jedan od prioriteta vlada obiju država, a Malović je nakon sastanka potpisala Memorandum o razumijevanju o suradnji u borbi protiv korupcije. Time se i Srbija priključila Regionalnoj antikorupcijskoj inicijativi (RAI). Inače taj je dokument deponiran u Zagrebu, a potpisale su ga i Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Rumunjska, Moldavija i Makedonija. Šimonović i Malović dogovorili su i neposrednu komunikaciju sudova što bi po istovjetnom modelu koji vrijedi u EU ubrzalo rješavanje građanskih i trgovačkih predmeta. Najavili su i da će Hrvatska prenijeti Srbiji iskustva u približavanju EU, dok će Srbija pomoći Hrvatskoj iskustavima Direkcije za zapljenu imovine stečene kaznenih djelima koja već nadzire 100 milijuna eura vrijednu imovinu oduzetu okrivljenicima. Hrvatska je brže stvarala zakonske uvjete za prošireno oduzimanje imovine stečene kaznenim djelima iz USKOK-ove nadležnosti, no kasni u provedbi. Kako je Šimonović najavio, do ljeta će Vladi dati nacrt slične agencije koja će upravljati oduzetom imovinom. Na upit Šimonović nije htio komentirati ocjenu predsjednika Josipovića koji, pak, smatra da je Hrvatska odvjetnička komora izvršila politički pritisak na odvjetnika Antu Nobila u slučaju Polančec. Ministar smatra da je logično “dizanje prašine kada se ide oštro na korupciju na najvišim razinama”, te će po njegovom mišljenju “toga biti još više”. Istaknuo je i da se DORH-u ne smije nalagati koga će goniti i pozivati da svjedoči.