Posljednja u nizu kriza koje se periodično pojavljuju ili priprijete u zdravstvu zbog nagomilanih dugova za lijekove eskalirala je proljetos, a sanirana je dogovorom Vlade i veledrogerija o otplatnom planu za rješavanje dijela dospjelih dugova bolnica i ljekarni.

Tom je prilikom objašnjeno i kako to podrazumijeva svođenje rokova plaćanja bolnica na 180 dana odnosno ljekarni na 120 dana, ali i održavanje tih rokova do kraja godine. Usporedno s tim pak najavljeno je i da bi resorni ministar Vili Beroš u međuvremenu trebao izaći s paketom mjera koje bi trajnije spriječile ponovno gomilanje dugova.

Oni su ove godine rasli tempom od dvjestotinjak milijuna kuna mjesečno. U svakom slučaju, neodrživo. Pita li se veledrogerije, izgleda da sporazum oko plaćanja još “drži vodu”.

U vodećoj domaćoj veledrogeriji, Mediki, tako kažu da su zadovoljni provedbom dogovora. Trenutno je Medika u pogledu rokova plaćanja bolnica na 180 dana u prosjeku, navodi njezin predsjednik Uprave Jasminko Herceg.

Nakon što su zbog gomilanja potraživanja veledrogerije bile prisiljene pojačano uzimati kredite banaka, sad se ipak normalnije diše i radi. I u Koordinaciji veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca potvrđuju poboljšanje situacije. To, doduše, još uvijek ne znači da više nema stvaranja novog duga.

‘Očekujemo nastavak uplata’

“Zahvaljujući dodatnim uplatama Ministarstva financija stanje s dugovima bolnica se u odnosu na najkritičnije razdoblje popravilo”, ističe Diana Percač, predsjednica HUP-Koordinacije veledrogerija. No, kako i dalje nastaje novi dug, uplaćeni iznosi, kaže, nisu dovoljni za dugoročnu održivost.

Zbog toga očekuje “nastavak dodatnih uplata radi smanjenja rokova plaćanja bolnica na obećanih 180, odnosno ljekarni 120 dana”. Percač najavljuje kako će početkom rujna Koordinacija moći detaljnije komentirati novo stanje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Tada ćemo i nastaviti razgovore o daljnjim koracima kako održavati dogovorene rokove plaćanja do kraja godine i kako ih u razumnom roku svesti na zakonom definirane. Za ostvarivanje tog cilja svakako je potrebna najavljena reforma zdravstvenog sustava koju HUP Koordinacija veledrogerija podupire i spremna je pomoći u njenoj provedbi”, ističe.

U odgovoru na naš upit u Koordinaciji ne navode se ukupno plaćeni iznosi na temelju sporazuma ili njihovo stanje. No, pri travanjskom postizanju dogovora ministar financija objasnio je da će se tri mjesečne tranše transfera prema HZZO-u, odnosno Ministarstvu zdravstva za potrebe održavanja tekućih obveza bolnica i ljekarni prema veledrogerijama i dobavljačima osigurati preraspodjelama unutar proračuna (po 600+300 milijuna kuna).

Plan svođenja rokova na 180 odnosno 120 dana je usto uključivao i dodanu jednokratnu injekciju bolnicama i ljekarnama od 760 plus 135 milijuna nakon lipanjskog rebalansa, a potom, dodao je, “do kraja godine održavanje rokova”. To pak prema dinamici stvaranja novih dugova podrazumijeva i nešto dodatnih sredstva.

Tako je i prilikom rebalansa, gledano kroz funkcijsku klasifikaciju rashoda, čak 4,2 milijarde od ukupno 9,4 milijarde kuna povećanja rashoda objašnjeno povećanim izdvajanjima za zdravstvo. Od tih 4,2 milijarde kuna pak najveći dio otpada upravo na sanaciju ustanova u zdravstvu i transfere HZZO-u te opće rashode zdravstvenih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske.

Konkretnije po stavkama, uz 1,4 milijarde kuna povećanja transfera HZZO-u i isto toliko dodatnih sredstava za sanaciju ustanova u zdravstvu, rebalansom je 655 milijuna kuna povećanih izdvajanja predviđeno i u okviru rashoda koji ne utječu na deficit proračuna, iz izvora financiranja “prihodi za posebne namjene za podmirenje dugova prema veledrogerijama”.

Čak 16 točaka plana?

Ono što se još čeka jest prijedlog određenih reformskih iskoraka ministra Beroša, kojima bi se trajnije spriječilo daljnje kumuliranje obveza. Na tome se u resoru zdravstva radi, a u medije je već procurilo da je na stolu čak 16 potencijalnih točaka tog plana.

Ostaje nadati se da nešto brži gospodarski oporavak od očekivanog, a time i nešto bolje punjenje proračuna, neće još jednom otupjeti političku volju da se očito neodrživ sustav racionalizira. U suprotnom je samo pitanje vremena kad će ponovno uslijediti problemi s rastućim dugovima, a onda i nova sanacija.